porez na nekretnine
Ministar Predrag Štromar / Izvor: EIZG

Osnovni preduvjet za uvođenje poreza na nekretnine je masovna procjena vrijednosti nekretnina. Uredbu koja to regulira Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje vodi HNS-ov Predrag Štromar, u tišini je uputilo u javnu raspravu 28. prosinca. Prema Štromarovom planu, javna rasprava bit će izuzetno kratka – eSavjetovanje zaključit će se već 26. siječnja 2019. godine.

Ministar graditeljstva Predrag Štromar izjavio je jučer da kroz javnu raspravu žele utvrditi i uvesti kriterije i modele masovne, automatske procjene vrijednosti, ali da to nema veze s porezom.

“Ako ikada i bude poreza na nekretnine, za to je potreban niz drugih preduvjeta. Ova Vlada sigurno ne uvodi porez na nekretnine, a da se riješe svi preduvjeti trebat će proći još godina”, citira Štromara 24sata.hr.

Vlada već istražila tržište nekretnina

Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, tumači, međutim, da donošenje Uredbe potez koji znači da Vlada ide na uvođenje poreza na nekretnine. Podsjetimo da je Vlada ove godine provela i veliko istraživanje o tržištu nekretnina. Cijene svih nekretnina – stanova, kuća, građevinskog i poljoprivrednog zemljišta, šuma – istražio je zagrebački Ekonomski institut na temelju Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i podataka Porezne uprave o kupoprodajnim transakcijama od 2012. godine do 2017. godine.

Rezultate te studije Ministarstvo graditeljstva i EIZG detaljno su predstavili u rujnu ove godine, o čemu više možete pročitati na poveznici niže.

>> Ekonomski institut istražio tržište nekretnina, korak smo bliže porezu

Važno je napomenuti da je u toj studiji EIZG istaknuo kako se podaci iz sustava eNekretnine trebaju uzeti s rezervom budući da nisu provjereni od strane povjerenstava, osobito u Zagrebu i velikim gradovima.

Od Ekonomskog instituta Štromarovo ministarstvo naručilo je i analizu metoda masovnih procjena vrijednosti nekretnina koje provode odabrane zemlje. EIZG je trebao predložiti i metode procjene te kalibraciju parametara na stvarnim primjerima procjene vrijednosti nekretnina. Rezultate tog istraživanja, kao ni detalje o metodi o kojima će ovisiti procjena vrijednosti nekretnina Ministarstvo graditeljstva nije objavilo.

U prijedlogu uredbe navedeno je tek da će osnovica za vrednovanje nekretnina biti tek njihova tržišna vrijednost.

Masovna procjena nepoštena

Bestvina smatra da je masovna procjena potpuno pogrešan put jer je nepoštena, a i uređenije države, poput Nizozemske, od toga odustale. Dodaje da postojeći sustav Porezne uprave eNekretnine nije dobro posložen, da se prihvaćaju cijene koje su nerealne ili naviše ili naniže te da nema stručne kontrole i nadzora.

“U istoj zgradi s istom infrastrukturom imate stanove u koje je ulagano i stanove koje su zapušteni. Oni bi po tom vrijedili isto, što je nonsens. Ista stvar je s kućama, u istoj ulici dvije kuće jedna do druge ne moraju vrijediti isto, a detaljnijih kriterija koji bi vrednovali stanje objekta jednostavno nema. Mi nemamo usklađenu gruntovnicu i katastar da se vidi namjena, nemamo riješen niti registar adresa, a bez toga je svaka masovna procjena potpuno besmislena. Ako ovako naprečac idu s tim potezom, nanijet će samo štetu”, rezolutna je Bestvina, piše 24sata.hr.

Masovnu procjenu vrijednosti nekretnina Hrvatska pokušava uvesti i regulirati još od 2015., kada je su doneseni Zakon o procjeni nekretnina i prateći Pravilnik. Od tada stručnjaci neprestano upozoravaju kako u Hrvatskoj nedostaju osnovni preduvjeti za masovnu procjenu nekretnina: od netransparentnosti transakcija te sporog bilježenja transakcija u centralnoj bazi transakcija eNekretnine, do neusklađenosti katastra i zemljišnih knjiga.