digitalna tržišta
Foto: Mariya Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo; Izvor: Licencirana fotografija EK

Francuska ima ministra za digitalna pitanja, Švedska ima ministra za digitalni razvoj. Hrvatska nema ništa slično. Francuska i Švedska su samo dvije od 22 europske države koje su se odlučile povezati i stvoriti ‘europski pristup’ umjetnoj inteligenciji kako bi ostali konkurentni američkim i azijskim tehnološkim divovima. Hrvatska nije među njima.

Prije dva dana, 10. travnja, 22 članice EU su potpisale nekoliko sporazuma i partnerstva za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije. Između ostalog, potpisale su i sporazum o blockchain partnerstvu. Sporazum su potpisale sve članice EU osim Hrvatske, Cipra, Grčke i Rumunjske.

Blockchain – velika prilika za Europu

“U budućnosti, svi javni servisi će koristiti blockchain tehnologiju. Blockchain je velika prilika za Europu i zemlje članice da promisle o svojim informacijskim sustavima, da promiču povjerenje korisnika i zaštitu osobnih podataka, pomognu stvaranju novih poslovnih prilika i uspostave nova područja izvrsnosti, na korist građanima, javnim servisima i poduzećima”, tumači Mariya Gabriel, povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo.

Kako blockchain mijenja poslovne modele poduzeća
Tehnologija i biznis: Spremni za suživot s robotima?

Europska komisija je već uložila više od 80 milijuna eura u razvoj blockchaina, tehnologiju koja se može koristiti za dijeljenje informacija te koja omogućuje zapis transakcija na provjerljiv i siguran način. U veljači ove godine osnovala je i Opservatorij te forum EU-a za blockchain, uložit će oko 300 milijuna eura do 2020. u projekte kojima se podupire uporaba blockchaina, te je pozvala sve članice EU i europskog gospodarskog područja da se pridruže partnerstvu.

Razvoj umjetne inteligencije

Kolika će pak biti velika ulaganja u razvoj umjetne inteligencije (UI) na razini cijele EU još nije poznato. EU u ulaganjima u UI zaostaje za SAD-om i Kinom, a pojedine ekonomski jače članice međusobno se natječu u privlačenju globalnih tehnoloških kompanija.

digitalna tržišta
Foto: Fotolia

Francuska je primjerice objavila kako će u iduće četiri godine uložiti 1,5 milijardu eura javnih sredstava u UI istraživanja, a francuski predsjednik Emmanuel Macron se nedavno sastao s direktorima velikih tehnoloških poduzeća kako bi poslove i investicije doveo u Francusku. Facebook već ima UI istraživački laboratorij u Parizu. Francuska je također u veljači ove godine sklopila koalicijski sporazum s Njemačkom kojim je dogovoreno da te dvije države osnuju zajednički istraživački centar za umjetnu inteligenciju.

Utrka sa SAD i Kinom

Budući da međusobna konkurencija država članica slabi izglede Unije u utrci s SAD-om i Kinom, Europska komisija najavila je kako će 25. ovog mjeseca predstaviti strategiju o umjetnoj inteligenciji. Zasad se ne očekuje predlaganje obvezujućih propisa za sve članice, no strategija bi trebala dati okvir za buduću regulaciju.

U posebnom dokumentu koje su podijelile Mađarska, Slovačka, Poljska i Češka, pozivaju se članice da se prije nove obvezujuće regulacije uvede test novih tehnologija na europskoj razini.

Osim stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta, cilj je povećati i ulaganja ne samo u umjetnu inteligenciju, nego i u blockchain tehnologiju, e-zdravstvo i inovacije, robotiku i medicinske aplikacije koje procesiraju velike količine podataka.

“Članice imaju određenu razinu izvrsnosti u nekim sektorima, ali ne mogu biti globalno vodeće ako ostanu razjedinjene. EU može biti pokretačka snaga”, izjavila je povjerenica Gabriel. Takav pristup podržali su i ministri država članica koji su 10. travnja potpisali izjavu da žele da se EU kao cjelina natječe sa SAD-om i Kinom u razvoju novih UI tehnologija.

Hrvatska opet na začelju

Hrvatska je, nažalost, propustila priključiti se svim tim inicijativama, a Vlada Andreja Plenkovića tek najavljuje izradu strateških dokumenata na nacionalnoj razini. Pritisak za hvatanje koraka zasad najviše dolaze iz poslovnog sektora koji traži nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske.

Procjenjuje se, naime, da tisuću robota dovodi do otvaranja novih 3.000 radnih mjesta, a Hrvatska je s 19 robota na 10.000 zaposlenih na začelju zemalja u primjeni robota. Prednjače razvijene zemlje EU s više od 300 robota po tom broju zaposlenih.

digitalna tržišta
Izvor: Europska komisija

I prema DESI indeksu kojim se mjeri stupanj gospodarske i društvene digitalizacije Hrvatska je među najslabijim članicama EU.