radno
Foto: Pixabay

Unatoč padu nezaposlenosti na rekordno niske razine i evidentnom oporavku gospodarstva, Hrvatska i dalje ima oko 100.000 radnih mjesta (sedam posto) manje nego pretkrizne 2008. godine. No taj je pad vrlo neravnomjerno raspoređen: u tri županije pad broja zaposlenih iznosi 20 ili više posto, a skroman rast zabilježile su samo dvije županije – Grad Zagreb, u kojem je lani radilo 1,9 posto više ljudi nego 2008., te Zadarska županija, s rastom od 0,2 posto (konkretno, radila je 91 osoba više nego prije deset godina), objavio je Jutarnji list.

Najveće smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je u Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji: u obje je broj zaposlenih smanjen za 21,6 posto, što znači da je svaki peti zaposlenik ostao bez posla. U Brodsko-posavskoj pad iznosi 20,3 posto.

U Karlovačkoj županiji ‘nestao’ svaki četvrti

Situacija je još poraznija uzme li se u obzir smanjenje svih radno aktivnih osoba – onih koje rade i onih koje aktivno traže posao. Radno aktivno stanovništvo Hrvatske u proteklom desetljeću smanjilo se više od 10 posto (!), točnije za 183.411 osoba.

Alarmantan je podatak da je u čak šest županija broj radno aktivnih ljudi pao za najmanje 20 posto. U Karlovačkoj županiji broj radno aktivnih stanovnika pao je za 25 posto, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji za 23 posto.

Prema podacima DZS-a, u karlovačkoj županiji broj nezaposlenih u 10 godina pao je za visokih 54 posto, sa 11.474 osobe na njih 5262, no tome sigurno nije glavni razlog zapošljavanje: i broj zaposlenih značajno je pao, za gotovo 7000, sa 41.157 zaposlenih na njih 34.726. Zbroji li se ukupni broj zaposlenih i nezaposlenih 2008. i usporedi s istim zbrojem 2018. godine, rezultat pokazuje da je u promatranom razdoblju u Karlovačkoj županiji nestala svaka četvrta radnoaktivna osoba.

“Prema našim analizama, više je razloga za ono što se posljednjih desetak godina dogodilo u Karlovačkoj županiji. Naravno, došlo je do doseljavanja. Drugo, imamo pad nataliteta i rast mortaliteta, koji su sad vidljivi i na radnoj snazi, a i burza je počistila liste i sad imamo mnogo realniju sliku broja nezaposlenih nego prije 10 godina”, kaže Damir Jelić (HDZ), karlovački župan.

Iseljavanje desetkuje Hrvatsku

“Jednim se dijelom ovakav ozbiljan pad radno aktivne populacije na državnoj razini može objasniti demografijom, odnosno većim brojem osoba koje odlaze u mirovinu od broja osoba koje ulaze na tržište rada. Jedan se dio može objasniti i svojevrsnim čišćenjem osoba sa Zavoda za zapošljavanje u proteklih desetak godina, a jedan dio odlaskom osoba u neaktivnost.

No, čini se da najveći broj ‘nestalih’ s tržišta rada treba tražiti u iseljeništvu. Ovaj broj znatno je veći od službenih podataka o iseljavanju iz Hrvatske koje objavljuje Državni zavod za statistiku”, prokomentirao je za Jutarnji list dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Prema službenim podacima DZS-a, od početka 2008. do kraja 2017. iz Hrvatske je iselilo oko 75.000 osoba u radno sposobnoj dobi (od 15 do 64 godine) više nego što ih se doselilo u Hrvatsku. Međutim, DZS odseljenima smatra samo one osobe koje su uredno odjavile prebivalište u Hrvatskoj pri Ministarstvu unutarnjih poslova, a takvih je, osobito u prvim godinama nakon odseljenja, malo, piše Jutarnji list.

Pročitajte i ovo:
Nedostatak radnika alarmantan, poslodavci izlobirali ukidanje kvota