deblokiranih
Premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković / Izvor: Vlada RH

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila set zakona koji bi, prema njezinoj procjeni, trebali olakšati položaj svakog desetog stanovnika Hrvatske. Toliko ih, naime, ima blokirane račune. U parlament su upućeni konačni prijedlozi zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je da se ubrzanim stečajnim postupkom stimuliraju vjerovnici, jer im se u slučaju otpuštanja duga smanjuje porezna osnovica, a ostavljaju im se alati za naplatu duga.

Privatni vjerovnici sami odlučuju o oprostu

Podsjećamo, banke, štedionice, telekomi, komunalna poduzeća i ostali privatni vjerovnici tijekom javne rasprave za otpis dugova blokiranih građana postavili su dva uvjeta. Prvi je da se razrade i transparentno utvrde socijalni kriteriji za otpis dugova. Drugi je da im država ponudi bolje porezne poticaje budući da smanjivanje porezne osnovice za porez na dobit vjerovnicima ne predstavlja ama baš nikakvu olakšicu.

Ako vjerovnici naime u svojim bilancama imaju nenaplativa potraživanja to je iskazani gubitak na kojeg se ionako ne plaća porez, objasnili su privatni vjerovnici na panelu kojeg su na temu otpisa dugova organizirali Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja (HUAN), Hrvatska udruga banaka (HUB) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

porezne olakšice
S panela o nenaplaćenim potraživanjima i dugovima građana / Izvor: HUAN

Oprost dugova svima ili samo socijalnim slučajevima?

Privatni će vjerovnici samostalno odlučivati hoće li na svoje postojeće tražbine primijeniti odredbe o otpisu dugova blokiranih građana, navodi se u prijedlogu zakona.

Kako bi ih stimulirala na otpis dugova, Vlada je predložila da se tim vjerovnicima, a koji su obveznici poreza na dobit, iznos otpisanog duga do 10.000 kuna prizna kao porezni rashod. Obveznicima poreza na dohodak iznos otpisanog duga do 10.000 kuna neće se ključivati u oporezive primitke.

Fizičkim osobama dužnicima kojima se izvrši otpis dospjelog duga, iznos otpisa neće se smatrati oporezivim primitkom.

Zakonom se također uređuje reprogram poreznog duga koji nije otpisan. Propisano je da fizičke osobe mogu poreznom tijelu podnijeti zahtjev za reprogram do 31. prosinca ove godine. Dospjeli dug može se reprogramirati najduže na rok od 60 mjeseci, a na reprogramiranu glavnicu obračunati će se zakonska zatezna kamata.

Ubrzani stečaj za 100 tisuća građana

Izmjenom Zakona o stečaju potrošača Vlada uvodi novi institut, ubrzani stečajni postupak, kojim želi obuhvatiti građane koji su dužni do 20.000 kuna, a blokirani su dulje od tri godine.

“To je mjera koja stimulira, ako oprostite i otpustite ono što je možda i teško za naplatiti, onda će vam se umanjiti porezna osnovica”, rekao je Bošnjaković dodajući da bi time, prema izračunu Fine, moglo biti obuhvaćeno oko 100.000 ljudi.

“Kroz ubrzani stečajni postupak bilo bi omogućeno da vjerovnici naplate, a dužnici plate dug. Ako za to ne postoji mogućnost, u kraćem postupku bi se te blokade skinule te bi se problem riješio. To nije privremena mjera, mi bismo takav institut ubrzanog ograničenog stečaja ostavili za daljnju mogućnost”, kazao je ministar.

Upitan hoće li neki građani to zloupotrijebiti, odvratio je da vjerovnicima ostaje mogućnost naplate duga.

Ako netko u tri godine nije naplatio svoja potraživanja do 20.000 kuna, tada i postotci naplate govore kako je to vrlo teško. Tri godine je vjerovnik imao mogućnost naplate, ovime im dajemo još jednu mogućnost da to urade i jednom ta priča mora završiti, rekao je.

“Vlada nastoji ubrzati taj proces jer je redovni stečaj potrošača vrlo kompliciran, pa s njime nismo imali dobrih iskustava, ni puno riješenih predmeta”, kaže Bošnjaković.

Veći dugovi ostaju, ali se ovrha prekida nakon tri godine

Predstavljajući Nacrt prijedloga zakona o otpisu dugova fizičkim osobama ministar financija Zdravko Marić kazao je kako zakon ima jednokratnu primjenu. Vjerovnici su podijeljeni u više skupina. Jednokratno će se otpustiti dugovi građanima koji su blokirani od strane vjerovnika prve skipne – države,pravne osobe povezane s državom (HEP, HRT…) do iznosa od 10.000 kuna. Tako će se deblokirati 11.000 ljudi, očekuju u Vladi.

Privatni vjerovnici čine drugu skupinu, a budući da ne zna kako će oni reagirati na ponuđene mjere, Vlada nije ni objavila procjenu visine njihovog otpisa dugova.

U vezi prijedloga zakona provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Marić je rekao kako se ograničava trajanje ovrhe na novčanim sredstvima samo za fizičke osobe, dok se za pravne pokreće stečajni postupak.

Ako se tražbina vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. Međutim, time ne prestaje dugovanje, već samo ovrha koja je neprovediva, naglasio je Marić.

dug građana
Ilustracija: Fotolia

Broj blokiranih i dalje raste

Prema posljednjim podacima Fine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje 30. travnja u blokadi je bilo 326.057 građana. Ukupan iznos duga dosegnuo je 43,51 milijardu kuna, što je za 0,3 posto više nego u ožujku.

Najveći broj građana, oko 160 tisuća, ima dug prema teleoperaterima. No, najveći dio duga, 18 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama. Cijelom financijskom sektoru – bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje – građani duguju 20,9 milijardi kuna ili 48 posto ukupnih nepodmirenih obveza.

Dug blokiranih građana veći od milijuna iznosi 22,3 milijarde kuna. To je više od pola ukupnog duga (51,3 posto), a stvorilo ga je tek 1,5 posto blokiranih građana, objavila je Fina.

Njihov dug uglavnom je prema bankama te se u ovoj grupi nalaze i osobe koje su jamčile za obveze pravnih osoba ili osobe kojima je preostao dug nakon neuspjelog poduzetničkog pothvata.

Udruga Blokiranih je, podsjećamo, odbacila cijeli paket mjera kao štetan i zatražila zaustavljanje njegovog donošenja. Prema njihovoj ocjeni, novi set zakona koji će i dalje poticati ekonomsku, pravnu i socijalnu nejednakost te apsolutnog siromaštva i beskućništva. Više o tome možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Dug građana gotovo 3,5 puta veći od duga gospodarstva
Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU