Bjelovar
Vuk Vuković; Prvi plan

Ovaj tjedan lansiran je interaktivni proračun grada Bjelovara kakvog do sada nije imao nitko u Hrvatskoj. Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak predstavio je u ponedjeljak proračun kao novu razinu transparentnosti lokalne samouprave u Hrvatskoj i novi način borbe protiv korupcije u lokalnoj samoupravi uz jasnu poruku da “građani imaju pravo znati, mi u Bjelovaru nemamo što skrivati”.

Što je to toliko posebno oko ovakve vizualizacije proračuna? Dosadašnji prikazi i vizualizacije lokalnih ali i nacionalnih proračuna bile su ili prekomplicirane (nerazumljive) za građane ili su vrijedne informacije bile sakrivene iza hrpe nepreglednih tablica i linijskih grafova. Osim toga svi oni prikazivali su tek dvije ili tri razine proračuna, dakle samo temeljne informacije, te se nije ulazilo previše u dubinu svih rashoda jednog grada, općine, ili države općenito.

Bjelovar postavio nove standarde

Naš Institut sinergije znanosti i društva, čija je specijalizacija upravo u boljoj vizualizaciji podataka za lakše razumijevanje građanima, napravio je ovaj projekt ekskluzivno za grad Bjelovar i nudi nekoliko inovacija koje do sada nisu bile napravljene u Hrvatskoj:

(1) Dubinski prikaz svih stavaka proračuna do 4. razine dubine prikaza na što se sve troši, po funkcijskoj i ekonomskoj klasifikaciji. Ovo je ujedno i najveći doprinos projekta jer ovaj podatak, funkcijsku klasifikaciju do 4. razine potrošnje, do sada nisu dobivali niti gradski vijećnici na raspravama o proračunu (koji dobiju proračunske rashode do maksimalno 3. razine).

Primjerice, 4. razina znači da možete ući unutar svakog proračunskog korisnika grada (vrtići, škole, muzej, knjižnica, gradski bazen) i vidjeti točno tko je koliko trošio na plaće, na održavanje, što su sve kupovali, itd. Treća razina daje tek ukupnu sumu koliko je dobio koji korisnik, bez ulaska u detalje.

Ovakvim prikazom građani imaju detaljniji uvid u gradsku potrošnju nego gradski političari.

Bjelovar

(2) Detaljno pojašnjenje građanima kako se proračun puni i prazni, uz objašnjenja svih pojedinačnih stavki proračuna (i prihoda i rashoda) te pojašnjenja o tome kako se financira deficit, kako grad plaća dugove i općenito kako se zatvara financijska konstrukcija grada.

(3) Detaljne analize konkretnih stavki proračuna, od toga kako je grad trošio na zaposlene i javnu upravu, na putne naloge, automobile i političare u gradskom vijeću. Prikazani su i troškovi za škole i vrtiće, za poticanje gospodarstva, razvoj zajednice, itd.

Konačno, vizualizirali smo prema podacima od Državnog zavoda za statistiku i demografske trendove Bjelovara u usporedbi s ostalih 20 velikih hrvatskih gradova da vidimo kako su se kretale migracije, prirast stanovništva i zaposlenost u svim tim gradovima.

Građani u ulozi gradonačelnika, barem u igri

Osim svega ovoga uključili smo i vizualno interaktivan vodič kroz proces donošenja proračuna, pojmovnik gdje je svaka stavka dodatno objašnjena, te čak i jednostavnu igricu kojom se građanima želi pokazati koliko je nezahvalno biti gradonačelnik jednog grada, gdje su podaci za Bjelovar uzeti kao primjer.

Kroz igricu građanima dajemo mogućnost da prilagođavaju pojedine prihode i rashode u planiranju proračuna, uz vrlo realna ograničenja koji se rashodi uopće smiju dirati i što se dogodi kada previše povećaju poreze. Pritom moraju paziti jer previsoki deficiti ih vode u probleme, dok preveliki rezovi ili visoki porezi i komunalni doprinosi uzrokuju nezadovoljstvo građana što vodi do gubitka izbora.

Po percepciji korupcije Hrvatska između Saudijske Arabije i Kube

Čitava aplikacija stoga ima i edukativni karakter, no njezin krajnji cilj je da bude prvi korak u veću transparentnost lokalne samouprave u Hrvatskoj. Glavna motivacija zašto je Grad Bjelovar krenuo u ovakav projekt ispričana je u tekstu “Razlika između otvorenosti i transparentnosti“, a opisuje činjenicu da je po globalnom Indeksu percepcije korupcije Hrvatska između Saudijske Arabije i Kube. Razlog tomu je, između ostalog, što tijela javne vlasti ne daju na uvid svoje proračune na način kakav bi građanima omogućio razumijevanje što se točno s javnim proračunskim novcima dešava.

Ogromno nepovjerenje koje hrvatski građani imaju u svoje institucije (poput tijela javne vlasti ili sudstva) može se povratiti samo ako građanima omogućimo bolju kontrolu trošenja javnog novca i time kreiramo nužnu odgovornost političara prema svojim građanima.

* Autor je direktor i suosnivač firme Oraclum Intelligence Systems Ltd koja koristi snagu društvenih mreža, big date i machine learninga za predviđanje ishoda izbora i otkrivanja obrazaca ponašanja potrošača. Doktorand je na Sveučilištu u Oxfordu i asistent na Oxfordovom Q-Step centru za kvantitativne društvene znanosti.

Pročitajte i ovo:
Korupcija ušla u sve pore društva. Tko nije umrežen, odlazi