računa
Foto: Fotolia

Za 15 dana izmjene Zakona o stečaju potrošača napokon bi trebale ugledati svijetlo dana. Jučer je Ministarstvo pravosuđa otvorilo e-savjetovanje o tzv. prethodnoj procjeni, ministar Dražen Bošnjaković intenzivirao je sastanke se predstavnicima svih zainteresiranih strana, a danas se sastao i s Miriam Kervatin, predsjednicom Udruge Blokirani koja za jesen najavljuje veliki prosvjed.

Predstavnici Udruge vratit će se u radnu skupinu koja priprema rješenja za blokirane i ovršene građane jer su procijenili da će tako lakše ostvariti svoje ciljeve. Od prosvjeda, međutim, ne odustaju.

Što predlažu Blokirani

stečaj potrošača
Foto: Miriam Kervatin, predsjednica Udruge Blokirani

Najvažnije ciljeve danas su iznijeli i ministru Bošnjakoviću. Kako nam je kazala Kervatin, složili su se s uvođenjem ubrzanih stečajeva, ali traže da se oni omoguće svim dužnicima koji su u blokadi duže od tri godine i to bez ikakve prisile. Dužnici bi sami trebali odlučiti hoće li pristati na osobni stečaj ili ne, nakon što ih Fina obavijesti o ispunjavanju uvjeta.

“Tražimo i da se od ovrha i stečajeva izuzmu svi maloljetnici te nezaposleni i umirovljenici koji imaju primanja niža od 2.600 kuna. Predlažemo i da se problem mnogobrojnih blokiranih obrtnika olakša tako da obrtnici nad kojima se otvara stečaj više ne odgovaraju privatnom imovinom. Također tražimo da se zaštiti prva nekretnina bez obzira na visinu duga jer nam je glavni cilj spriječiti beskućništvo. Ministar Bošnjaković nam je potvrdio da zaštita od deložacije vrijedi za sve postupke koji su u tijeku, a ne samo za one koje su pokrenute ranije”, kazala nam je Kervatin.

Dodaje da su na stol stavili i prijedlog za uređenje hipotekarnih kredita tako da se omogući tzv. ‘walk away’ model. Podsjećamo, radi se modelu kojeg su svojevremeno predlagale banke u slučaju ‘švicarci’. Prema tom modelu dužnik koji ne može više vraćati stambeni kredit može banci vratiti nekretninu, uz uvjet da ga se oslobodi duga.

Kervatin i ministar Bošnjaković razgovarali su i o izmjenama ovršnog zakona. Udruga Blokirani predlaže da apsolutna zastara nastupa nakon šest godina, čime bi se odmah riješio problem oko 300 tisuća blokiranih.

Problematične agencije

Jedan od prijedloga odnosi se na agencije za otkup potraživanja. Blokirani traže da se takve agencije stave pod kontrolu Hanfe te da se regulira tretman potraživanja koja agencije otkupljuju. Blokirani smatraju da bi takve agencije od dužnika mogle naplatiti potraživanja samo u visini iznosa kojeg su otkupile, a ne ih dodatno uvećavati kamatama ili tražiti naplatu cjelokupnog potraživanja.

Predlažu i da se ponašanje agencija za otkup potraživanja, odnosno njihovih zaposlenika, strogo regulira, a svako neprimjereno ponašanje koje se sada u praksi svodi na maltretiranje dužnika, njihovih susjeda, članova obitelji i prijatelja, podvede pod odredbe kaznenog zakona.

Kako će, međutim, izgledati izmjene zakona i hoće li one stvarno donijeti olakšanje za blokirane, još uvijek nije poznato. Konkretnih prijedloga izmjena zakona još uvijek nema.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potvrdio je nedavno neslužbene informacije prema kojima će u prisilne stečajeve morati oko 100 tisuća građana koji imaju dug ne veći od 20 tisuća kuna i koji su blokirani duže o tri godine, o čemu je Prvi plan već pisao.

Prisilni stečajevi umjesto dobrovoljnih, blokirani ostaju bez imovine?

Bošnjaković je početkom travnja izjavio kako će ti ljudi dobiti povjerenike koji će brzo utvrditi imaju li imovinu ili prihode. Ako se utvrdi da toga nema, postupak će se otvoriti i zatvoriti.

stečaj potrošača
Foto: Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković; Izvor: HGK

“Ako postoji određena imovina ili prihod onda će se vidjeti što se može zatvoriti. Ako se ne može zatvoriti nakon kratkog vremena kušnje, ne duljeg od godine dana, onda će se postupak zatvoriti, a dužnici više neće imati obveza koje su imali ranije”, najavio je Bošnjaković dodajući kako se za dužnike s dugom većim od 20 tisuća kuna i dalje predviđa redovni postupak stečaja potrošača.

Koliko je cijeli postupak spor, a cijeli sustav rješavanja problema dužnika posve promašen, otkrivaju podaci koje je Ministarstvo pravosuđa objavilo u već spomenutoj prethodnoj procjeni. Prema njima, godišnje se u Hrvatskoj pokrene oko 850 stečajeva građana. Ako se ubrzanim i prisilnim stečajevima riješi problem oko sto tisuća građana, još uvijek će ostati oko 220 tisuća blokiranih za koje je predviđen redovan postupak stečaja. Uz tempo od 850 otvorenih stečajeva godišnje, trebalo bi gotovo 264 (!) godine za rješavanje svih tih blokada u redovnim postupcima.

Osim toga, oko polovice svih blokiranih, njih 160 tisuća, ima dugove prema teleoperaterima, a ti dugovi prema sada dostupnim informacijama neće biti uključeni u otpis. Ministarstvo pravosuđa, naime, tek razmatra mogućnost da se teleoperaterima ponudi umanjenje porezne osnovice za dio duga koji otpišu dužnicima.

U sedam godina 8,5 milijuna ovrha

“Političkom voljom kroz zakone je od 2011. do danas izbrisano 137 milijardi kuna poslovnog duga. U isto je vrijeme država građane koji su tad dugovali oko šest milijardi kuna iskamatarila na 107 milijardi”, tumači Kervatin.

Kaže kako je Fina u samo sedam godina, od 2011. do 2018., provela 8,5 milijuna ovrha, od čega čak 73,8 posto nad građanima. Prema analizi Udruge, glavnica duga blokiranih iznosi 42,9 milijardi kuna, kamate još 21,4 milijarde, a od 2011. je “izvršeno” još 43 milijarde kuna ovrha što daje ukupan iznos od 107 milijardi kuna.

“Odgovornost za kamatarenje je na državi. Kao što je u predstečajnim postupcima poduzećima izbrisala dugove, na isti način može riješiti i problem građana”, zaključila je Kervatin.

Pročitajte i ovo:
Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU