prezaduženi
Foto: Pixabay

Prezaduženi i blokirani građani, njih više od 325 tisuća, postali su prvorazredni politički problem. Za jesen Udruga Blokirani najavljuje veliki prosvjed i preko društvenih mreža već vodi kampanju kako bi na ulice izvela što veći broj ljudi. U petak, 27. travnja, Vlada je predstavila svoj set mjera za ublažavanje prezaduženosti, nekoliko dana prije nje to je učinio i SDP, a od ožujka na stolu je tzv. mini ovršni paket zakonskih izmjena kojeg je predložila Snaga, zajedno sa Živim zidom, Mostom i HSS-om.

Svoje prijedloge prije Vlade istaknula je i Udruga Blokirani, koja se prije tjedan dana vratila u radnu skupinu Ministarstva pravosuđa, o čemu smo već pisali:

Blokirani se vraćaju u radnu skupinu, traže zaštitu svih dužnika

Izmjene Ovršnog zakona na čekanju

Vlada je predstavila tri zakonska prijedloga – o otpisu dugova fizičkih osoba, o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te izmjene zakona o stečaju potrošača. Radi se o jednokratnim mjerama koje neće sustavno riješiti problem. Prema najavama, sve mjere će se odnositi na razdoblje do kraja ove godine, a zakone bi Sabor trebao usvojiti do 30. srpnja.

Izmjene Ovršnog zakona nisu u ovom paketu, već se najavljuju za drugu polovicu godine. Kao što je poznato, dio stručnjaka već duže vrijeme upozorava da je glavni uzrok ekstremnog povećanja broja blokiranih građana problematični ovršni zakon koji javnim bilježnicima i odvjetnicima dopušta ovrhu na temelju izdanog računa bez posredovanja suda. Posrednici – Fina, javni bilježnici i odvjetnici – dužnicima nabijaju visoke dodatne troškove i nekoliko puta veće od glavnice duga, što u konačnici dovodi do dugotrajnih blokada.

Iako je za rješavanje problema blokiranih puno važnije promijeniti ovršni zakon nego donositi zakon o oprostu dugova, Vlada je krenula od oprosta.

Opet otpis dugova, ovaj put svima do 10.000 kn

Set mjera ide za tim da se svim blokiranima jednokratno izbriše dug prema državi, gradovima, općinama i državnim poduzećima u visini do 10 tisuća kuna, a ostatak duga prema državi reprogramira na tri godine. Zatim da se uredi stečaj dužnika kojima glavnica duga ne premašuje 20 tisuća kuna te obustave ovrhe koje traju duže od tri godine, pod uvjetom da vjerovnik šest mjeseci prije isteka tog roka nije uspio naplatiti tražbine.

prezaduženost
Foto: Fotolia

Druga kategorija su dugovi prema bankama, kartičarskim kućama, teleoperaterima i, štedionicama. Radi se o najvećim vjerovnicima i po iznosu duga i po broju dužnika koje Vlada, budući da su iz privatnog sektora, može samo pozvati i poreznim mjerama stimulirati da se uključe u program. To je i najavila: za otpis dugova opet u visini do 10 tisuća kuna nudi poreznu olakšicu tako da bi otpisani dugovi bili porezno priznati odbitak u porezu na dobit.

U Banskim dvorima procjenjuju da bi otpisom duga odmah moglo biti deblokirano 11 tisuća ljudi.

Ideja o otpisu duga nije nova. Vlada Zorana Milanovića početkom 2015. također je omogućila otpis do 35.000 kuna najsiromašnijim kategorijama građana. Uz državu su u oprostu dugova sudjelovali i privatni vjerovnici s kojima je potpisan sporazum. Premda je tadašnja vlada procijenila da bi oprostom moglo biti obuhvaćeno oko 60 tisuća građana, na kraju je kriterije za otpis zadovoljilo tek oko 17.000 prezaduženih.

Oprostom iz 2015. su bili obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, primatelji invalidnina te građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca nisu prelazila 2.500 kuna, odnosno za samca 1.250 kuna. Osim toga, kandidati za oprost nisu smjeli imati ušteđevinu niti drugu značajniju imovinu.

Vlada Andreja Plenkovića oprost duga nije uvjetovala socijalnim kriterijima već je najavila da će se on provesti linearno, prema svim blokiranima. Usto ide i reprogramiranja poreznoga duga za blokirane građane. Nakon otpisa 10.000 kuna poreznog i komunalnog duga, ostatak duga, koji dospio do 31. prosinca prošle godine, bi se reprogramirao obročnom otplatom na tri godine.

Za veće dugove obročna otplata

Razdoblje obročne otplate Vlade je vezala uz visinu duga i podijelila ga u četiri razreda: do 50 tisuća kuna otplata bi išla na 36 mjeseci, do 100 tisuća na 42 mjeseca, do 200 tisuća na 48 mjeseci, do 500 tisuća na 54 mjeseca, a iznad pola milijuna na 60 mjeseci. Na dug u otplati obračunavala bi se zatezna kamata koja sada iznosi 7,09 posto.

Izračunali smo koliko bi dužnici morali platiti u svakom od predviđenih razreda: Na dug od 50.000 kuna, kamate ukupno iznose 5.652,87 kuna, a anuitet 1.545,91 kuna. Za dug od 100.000 trebalo bi platiti ukupno 13.213,75 kamata, a anuitet je 2.695,57 kuna. U trećem razredu, na dug od 200.000 kuna, ukupni trošak kamata je 30.285,01, uz visinu rate od 4.797,60 kuna, te napokon za dug do pola milijuna kuna, otplatni anuitet je 10.841,85, a ukupna kamata 85.459,91 kuna.

prezaduženost
Foto: Fotolia

Kratkotrajni predah za 70 tisuća ovršenih

Najveći efekt Vlada očekuje od izmjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Tu se predviđa obustava ovrhe u slučajevima u kojima se tražbina nije naplatila ni nakon tri godine.

“Misao vodilja nam je bila činjenica da je postotak naplate nakon tri godine manji od jedan posto”, izjavio je premijer Plenković. Ovom ad hoc mjerom promptno bi se odblokiralo oko 71 tisuća građana s ukupnim dugom od oko 32 milijarde kuna. Pri tome bi dug ostao, a vjerovnicima se ostavlja mogućnost naplate na neki drugi način. Na koji, u Banskim dvorima nisu pojasnili. Jedan od načina je ovrha imovine, a vjerovnici mogu ponovo pokrenuti i ovrhu na novčanim sredstvima.

Ubrzani i masovni bankroti

I napokon, u trećem setu mjera su izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača, odnosno uvođenje pojednostavljenog postupka osobnog bankrota. Ciljana skupina je oko 80 tisuća građana kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna i koji su blokirani duže od tri godine.

U odnosu na ‘probne balone’ koji su govorili o prisilnim stečajevima, Vlada sada predlaže stečaj po službenoj dužnosti kojeg dužnici mogu odbiti. Ostaje, međutim, pri prijedlogu da za dužnike koji duguju do 20 tisuća kuna i koji su u blokadi tri godine Fina automatski otvara stečaj i odmah ga zatvara, ako dužnici nemaju imovinu.

No, kod dužnika koji imaju imovinu vjerovnici bi se mogli proporcionalno naplaćivati iz te imovine u razdoblju od šest mjeseci do godine dana, a nakon toga bi se ostatak duga izbrisao. Da bi spriječili rasprodaju svoje imovine, ti bi se dužnici morali negativno očitovati na ‘stečaj po službenoj dužnosti’.

Udruga Blokirani protiv Vladinog paketa

Na prijedloge Vlade danas je reagirala Udruga Blokirani koja je cijeli paket mjera odbacila kao štetan i zatražila zaustavljanje njegovog donošenja.

“Očekivali smo da će Vlada zaštititi narod i državu, zaustaviti neviđeno kamatarenje od osam milijuna kuna rasta duga dnevno, 240 milijuna kuna mjesečno, a dobili smo prijedlog koji je osobna iskaznica HDZ-a i HNS-a, rasprodaja, raslojavanje države, korupcija, nepoštivanje temeljnih međunarodnih dokumenata, poticanje ekonomske, pravne i socijalne nejednakosti, beskućništva te trenda apsolutnog siromaštva”, ističu Blokirani u priopćenju kojeg u cijelosti možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU