balkanski tigar
Ivica Brkljača / Izvor: Facebook

Ekonomski analitičar Ivica Brkljača na svom Facebook profilu potaknuo je živu raspravu o poreznom sustavu Hrvatske i izazvao pozornost medija. Brkljača je, naime, objavio da bi u roku četiri godine, u jednom mandatu, bilo moguće ukinuti porez na dohodak i to bez povećanja javnog duga. Drugi njegov prijedlog odnosi se na snižavanje poreza na dobit, što bi, procjenjuje, bilo moguće provesti u narednih četiri godine.

Brkljača podsjeća da se u Hrvatskoj od poreza na dohodak prikupi oko 12 milijardi kuna, što je tek nešto više od tri posto BDP-a.

Štetno oporezivanje rada

“U četiri godine mandata može se pronaći potreban prostor u proračunu: ne čak ni famoznim velikim rezovima, već samo zamrzavanjem rashodne strane proračuna, tj. sav rast prihoda koji prati nominalni rast BDP-a iskoristio bih za navedeno porezno rasterećenje”, napisao je Brkljača ističući da se radi o cilju koji je relativno lako dostižan.

Brkljača smatra da je više razloga zbog kojih bi bilo dobro da se Hrvatska odluči za ukidanje poreza na dohodak.

“Prvo, oporezivanje rada jedan je od najštetnijih poreznih oblika uopće. Totalno mi je suludo da on uopće postoji, a kamoli da se oporezuje progresivno i visokim stopama, što je slučaj u Hrvatskoj i europskim zemljama”, piše Brkljača.

Napominje da bi i u slučaju ukidanja oporezivanja dohotka bilo moguće zadržati solidaran mirovinski i zdravstveni sustav zadržavanjem doprinosa iz koji se ti sustavi financiraju.

Drugi razlog je što bi hrvatski porezni sustav postao prepoznatljiv po nečemu dobrome, “što sada po ničemu nije”.

balkanski tigar
Foto: Fotolia

“Kakav flat tax što su brojne zemlje Nove Europe uvele pa rastu brže od drugih, kakvo rumunjsko ukidanje poreza na plaće u IT sektoru i slično. Nitko ne bi plaćao nikakav porez na dohodak”, piše Brkljača i nastavlja: “Uopće ne sumnjam da bi cilj bio ostvaren i prije kraja mandata, a rezultati bi bili spektakularni (malo zvučim k’o Trump). Hrvatska, jedina zemlja EU koja ne oporezuje rad: balkanski tigar u nastajanju”.

I kao treći razlog Brkljača navodi već spomenutu mogućnost da se u proračunu zamrzavanjem rashodne strane, uz povećanje prihoda koje donosi gospodarski rast, tijekom četiri godine može pronaći prostor za porezno rasterećenje dohotka.

U raspravi koju je potaknuo objavom prijedloga, više je sudionika istaknulo kako je prihod od poreza na dohodak prihod lokalnih jedinica te kako bi u slučaju ukidanja poreza na dohodak trebalo osigurati financiranje općina i gradova. Prepuštanje dijela prihoda od PDV-a lokalnim jedinicama, neki su od prvih prijedloga u neformalnoj raspravi na društvenoj mreži.

Može li Hrvatska imati najniži porez na dobit

Što se tiče poreza na dobit, Brkljača smatra da bi cilj trebao biti najniži porez na dobit u Europi, što bi se moglo realizirati u narednih četiri godine. Kao primjer navodi Estoniju koja ne oporezuje dobit, dok na isplaćenu dobit ima porez od 20 posto.

“Mi uvedemo 15 posto na isplaćenu dobit i to je to. Razloga je opet više. Prvo, Hrvatskoj kronično nedostaje kapitala, a u zemlji koja nema puno kapitala, ni plaće i životni standard ne mogu biti visoki.

Hrvatska mora privući strane investitore i njihov kapital (trenutno nas zaobilaze u širokom luku), a jedan od najboljih načina (ne i dovoljnih uvjeta) su niski korporativni porezi”, ističe Brkljača pozivajući se na istraživanja koja su pokazala da upravo snižavanje poreza na dobit najblagotvornije utječe na dinamiziranje gospodarskih aktivnosti.

Brkljača ističe da je snižavanje poreza na dobit prijeko potrebno jer brzinom rasta zaostaje za usporedivim zemljama. S druge strane, od poreza na dobit prikupi se svega sedam do osam milijardi kuna, ili oko dva posto BDP-a.

“Hrvatskoj malo treba da postane puno bolje mjesto za rad i život, samo joj treba vizija i spremnost na promjene”, zaključuje Brkljača.

Napominjemo da se radi o neformalnim prijedlozima promjena porezne politike u vremenskom horizontu od osam godina. Što se tiče aktualnih izmjena poreznog sustava, od prijedlozima Brkljače možete čitati ovdje.