Bošnjaković
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković / Izvor: HUAN

U Hrvatskoj se godišnje provodi oko 700 tisuća ovrha, šokantan je podatak kojeg je iznio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavljajući nacrt novog ovršnog zakona. Najavio je da će se svi ti postupci ubrzati uvođenjem e-ovrhe, troškovi smanjiti, a ovrhe vratiti u nadležnost sudova.

Na snižavanje troškova ne pristaju, međutim odvjetnici koji su preko svoje komore Ministarstvu pravosuđa uputili oštro pismo u kojem upozoravaju da država ne smije dirati u odvjetničke tarife jer bi to, tumače, dovelo u pitanje pravnu sigurnost. Sudeći prema nacrtu ovršnog zakona, kojeg smo dobili na uvid, Ministarstvo pravosuđa i ne namjerava dirati u tarife odvjetnika koji svoje usluge naplaćuju od 50-ak pa do 6.250 kuna samo po jednom popunjenom obrascu, ovisno o visini duga.

Država limitira samo troškove javnih bilježnika

Odvjetnički troškovi puno su viši od onih koje naplaćuju Fina i javni bilježnici, tako da dužnicima ni novi zakon neće bitno smanjiti troškove. Na niže troškove ne mogu računati ni građani kojima su već pokrenute ovrhe, kao ni oni kojima će se ovrhe pokrenuti do stupanja na snagu novog Ovršnog zakona.

>> Otpis dugova je populistički i nepravedan potez koji neće ništa riješiti

Ukupni troškovi za postupke koje sada vode javni bilježnici kreću se od 230 kuna za dug do 200 kuna pa sve do oko 1.843 kune za dugove od sto tisuća kuna. Prema prijedlogu novog ovršnog zakona troškovi javnobilježničkih ovrha limitirat će se na 200, odnosno 300 kuna (za dugove veće od 5.000 kuna) i to je sve pojeftinjenje ovršnog postupka na koje dužnici mogu računati.

Ovrhe ubuduće moguće i nad iseljenim građanima

Suprotno zahtjevima prezaduženih i blokiranih građana da se iz postupka isključe posrednici, prije svega odvjetnici i javni bilježnici, to se neće dogoditi. Naprotiv, položaj javnih bilježnika samo će se ojačati jer se novim zakonom predviđa da oni postanu povjerenici sudova. Tako će se riješiti i problem nepriznavanja javnobilježničkih ovrha u EU.

Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava je prije godinu dana uvažio žalbu jednog stranog državljanina na ovršno rješenje koje je donio javni bilježnik za neplaćenu kaznu za parkiranje u Hrvatskoj. Budući da bi javni bilježnici trebali postati povjerenici sudova, ovrhe će se moći provoditi i u članicama EU sukladno europskom ovršnom nalogu i to ne samo u slučaju stranih državljanina, nego i naših građana koji su iselili iz Hrvatske.

Ministar Bošnjaković to rješenje brani preopterećenošću sudova i tvrdi da će sudovi postati stvarno nadležna tijela koja će kontrolirati ovršne postupke.

“Sud će se svesti na poštansku ispostavu javnobilježničke komore”, upozorava Mario Strinović, tajnik Udruge Blokirani. Pojašnjava da će cijeli postupak i dalje voditi javni bilježnici, a da će sudovi samo potvrđivati njihova rješenja. “Jasno je vidljivo da Ministarstvo pravosuđa i dalje štiti interesne skupine i želi zadržati posrednike između vjerovnika i dužnika. Mi na taj prijedlog zakona nikada nećemo staviti svoj potpis”, kategoričan je Strinović.

Izvansudskih ovrha 92 tisuća više nego 2015.

Prava eksplozija ovrha dogodila se u posljednjih tri, četiri godine, a prema projekcijama Ministarstva pravosuđa do kraja ove godine, samo broj ovrha koje provodi Fina na novčanim sredstvima u izvansudskim postupcima do kraja ove godine mogao bi se popeti na više od 160 tisuća.

Ovršni zakon
Izvor: Ministarstvo pravosuđa

Tek 20 posto dužnika traži pravnu pomoć

Osim nižih troškova, kao najveće novine novog Ovršnog zakona ministar Bošnjaković naveo je veću zaštitu dužnika, ukidanje mogućnosti fiducijalnog upisa vlasništva na nekretnini dužnika, poboljšanje elektronske komunikacije (e-ovrhe), proširenje kruga izuzetih iz ovrhe, uvođenje obveze obavještavanja dužnika o pokretanju ovrhe uz veću sigurnost dostave ovršnih rješenja te zabranu deložacija u zimskim mjesecima.

Ubuduće bi vjerovnici zahtjev za pokretanjem ovršnog postupka trebali slati sudu koji će zahtjeve dodjeljivati javnim bilježnicima. Bilježnici bi potom o pokretanju ovrhe morali obavijestiti dužnika, a ako do njega ne uspiju doći iz dva pokušaja slijedi dostava putem oglasne ploče, uz slanje obavijesti dužniku na prijavljenu adresu i u osobni korisnički pretinac sustava e-građanin.

Ako se dužnik ne složi s pokretanjem ovrhe, može uložiti žalbi i pokrenuti sudski postupak. Ministar Bošnjaković tumači da je to puno povoljnije za dužnike koji do sada nisu mogli izraziti neslaganje s ovršnim postupkom, ili prije njegova pokretanja dokazati da su podmirili neki dug.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa sada tek oko 20 posto dužnika nakon javnobilježničkih rješenja koristi svoje pravo na pravni lijek. U Ministarstvu to tumače slabom “pravnom pismenošću” dužnika. U Udruzi blokirani tumače, međutim, da se u pozadini kriju veliki dodatni troškovi koje blokirani građani nemaju od kuda podmiriti i upozoravaju da ni nakon donošenja novog Ovršnog zakona neće biti bolje, tim više što će se ovršni predmeti raspoređivati po cijeloj Hrvatskoj, bez obzira gdje dužnik živi.

Širi popis zaštićenih primanja

Jedini vidljivi pomak u zaštiti dužnika odnosi se na širi popis primanja koja neće biti moguće ovršiti. Prema prijedlogu radne skupine ovrhe se ubuduće ne bi provodile na isplaćenim božićnicama, uskrsnicama i regresu, odnosno na sredstvima koja su neoporeziva (2.500 kuna godišnje).

Ovrhom također ne bi bili obuhvaćeni ni terenski dodatak, sindikalne pozajmice i naknade poput dnevnica, naknade za odvojeni život ili korištenje privatnog automobila u službene svrhe, rodiljnih naknada i slično.

Nekretnine zaštićene ipak samo za dug do 20.000 kuna

Iako se u medijima posljednjih dana najavljuje da će od ovrhe biti izuzete nekretnine za dug čija glavnica ne prelazi 40 tisuća kuna, prema nacrtu Ovršnog zakona kojeg smo dobili na uvid, to nije točno.

U članku 90. nacrta Zakona stoji, naime, da “ovrha na nekretnini nije dopuštena radi namirenja tražbine čija glavnica ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna”. Navedeni su i izuzeci, među kojima je i onaj prema kojem je ovrha moguća i za glavnicu duga do 20 tisuća kuna ako ovrhovoditelj dokaže da se nije uspio namiriti na drugom predmetima ovrhe, a sud ocijeni da prodaja nekretnine ne bi narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

Deložacije dužnika neće se smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od studenoga do travnja, jedna je od mjera koje predviđa novi Ovršni zakon. Inače, riječ je o vrlo složenom i opsežnom zakonu koji je pisan na 135 stranica i razrađen u čak 370 članaka koji će imati dalekosežne posljedice ne samo na već blokirane, već na sve građane, s obzirom na nezaustavljiv rast dugova i ovrha.

Pročitajte i ovo:
Počinje otpis dugova, za troškove ovrha nema oprosta
Život na rezervi: 60 posto Hrvata ne može podnijeti neočekivani trošak