flat tax
Petar Vušković, predsjednik CEA

Analitičari Centra za javne politike i ekonomske analize, koji se zalažu za flat tax sustav, izračunali su efekte uvođenja jednake stope poreza na dohodak i dobit od 20 posto. Prema njihovom izračunu, takva jedinstvena stopa uklapa u planirani okvir četvrtog kruga rasterećenja od 3,7 milijardi kuna.

Osim što se zalažu za prelazak na flat tax, u CEA-i ističu da bi se cjelovita porezna reforma trebala fokusirati na smanjivanje doprinosa.

Flat tax ima većina zemalja Srednje i Istočne Europe koje su nas pretekle, podsjećaju u CEA-i. Jedinstvena stopa poreza na dohodak u Češkoj i Latviji primjerice je 15 posto.

“Stopa je niska i poticajna za poduzetništvo, štednju i ulaganja. U Estoniji i Slovačkoj prihodi od poreza na dohodak su čak i porasli odmah nakon uvođenja manjeg i jednostavnog poreza na dohodak”, ističe CEA u svom priopćenju i dodaje da se radi o poštenom jednostavnom porezu kojeg bi Hrvatska konačno trebala uvesti.

Rasterećenje poticajno za poduzetnike i proračun

Premda ne mora uvijek biti tako, rasterećenje poticajno djeluje za poduzetnike i proračun. U svakom slučaju, flat tax se uklapa u planirani okvir četvrtog kruga rasterećenja od 3,7 milijardi kuna (oko 1 posto BDP-a), umjesto sektorskog smanjenja PDV-a, dobnog oslobođenja oporezivanja dohotka i dizanja praga oporezivanja dobiti.

Podsjetimo, analitičari CEA-e u ranije objavljenoj analizi istaknuli su kako bi paralelno su uvođenjem flat tax-a trebalo povećati neoporezivi dohodak na 5.000 kuna mjesečno, budući da je upravo osobni odbitak glavni izvor progresivnosti u sustavu poreza na dohodak.

Navedeno bi povećanje neoporezivog dohotka predstavljalo rasterećenje od barem dvije milijarde kuna, a gubitak općih proračunskih prihoda mogao bi se nadoknaditi smanjivanjem rashoda lokalne administracije i odustajanjem od sniženja PDV-a 2020. na 24 posto. Detaljnije o tome možete pročitati na poveznici niže.

>> CEA: Neoporezivih 5.000 kuna i flat tax svi bi osjetili

Oslobođenje reinvestirane dobiti

CEA se po uzoru na estonski model zalaže i za porezno oslobođenje reinvestirane dobiti koja se zadržava u poduzeću. Prema tom modelu, oporezuje se samo isplaćena dobit tj. dividenda. Nema akontacije kojom se kreditira država te dodatnog oporezivanja dividendi i kapitalnih dobitaka.

“Zbog toga i flat tax sustava Estonija je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta”, kaže se u priopćenju i dodaje da u Hrvatskoj promjene oba porezna zakona mogu biti poticajna za ulaganja kao motor rasta i zapošljavanja. Ujedno bi metodološki utjecale na dodatno povećanje ekonomske slobode.

Doprinosi su prioritet

U četiri kruga poreznih rasterećenja (2017.-2020.) koje provodi ministar financija Zdravko Marić postiže se oko 10 milijardi kuna rezova. CEA ističe da se cjelovita porezna reforma trebala fokusirati na glavni izvor problema koji otežava život i radnika i poslodavaca te utječe na konkurentnost – doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Rad je opterećen doprinosima od 36,5 posto. Dosad je na doprinosima provedeno neto rasterećenje od svega 0,7 postotnih bodova.

“Ovih 10 milijardi kuna rasterećenja moglo se postići i kroz smanjivanje doprinosa za zdravstveno i I. stup mirovinskog osiguranja.

Pretpostavimo da smanjenje doprinosa za jedan postotni bod znači gubitak od okvirno do dvije milijarde kuna. To znači niže doprinose za barem pet postotnih bodova. Pritom ne računamo mogući pozitivan dinamički efekt boljeg punjenja proračuna. Time bismo konkurirali Estoniji gdje su doprinosi 33 posto”, kažu u CEA-i.

Dodaju i kako bi ukupni doprinosi od 2020. mogli biti najviše 30 posto, da su se počele provoditi uštede u sektoru zdravstva.

PDV nije ključ konkurentnosti

“Sniženje PDV-a ne utječe na konkurentnost niti jamči sniženje cijena. Sektorska rasterećenja su poticajna ali stvaraju dodatne “rupe”, kompliciraju sustav, narušavaju tržište i postavljaju nova pitanja što je s “poticanjem” produktivnijih sektora o kojemu ovisi stvaranje dodane vrijednosti. PDV sustav isto treba biti jednostavan”, navodi se dalje u priopćenju.

I na kraju najvažnije: bit će više novca za poreznu reformu onda kada se država na srednji rok dovoljno smanji u odnosu na proizvodnu snagu naroda. Usporedbe radi, prema Eurostat podacima, estonska država troši 40 posto bogatstva naroda (i to s mnogo efikasnijim sustavom upravljanja), a Hrvatska čak 46 posto, što je tek mali pomak u odnosu na 48 posto koliko je bilo do 2015. godine”, zaključuje CEA.

Pročitajte i ovo:
Brkljača: Hrvatska može postati ‘balkanski tigar’, ukinimo porez na dohodak
Ivo Bićanić tvrdi da smo svi partizani i na primjeru porezne reforme objašnjava zašto