financijski direktori
Foto: Konferencija CFO budućnosti; Prvi plan/Deloitte

Financijski direktori hrvatskih poduzeća s velikim optimizmom gledaju na uvjete poslovanja i rasta u ovoj godini. U tome slijede ocjene i raspoloženja njihovih kolega u zemljama Srednje Europe, pokazalo je istraživanje stavova CFO-a srednjoeuropskih poduzeća koje tradicionalno provodi revizorska kuća Deloitte.

Rezultate istraživanja predstavili su Tea Bažant, viša menadžerica u Odjelu revizije, i Mario Tešanović, menadžer u Odjelu za financijsko savjetovanje Deloittea, na današnjoj konferenciji CFO budućnosti koju četvrti put organizira revizorska kuća Deloitte.

Kako blockchain mijenja poslovne modele poduzeća

Ekonomske perspektive Hrvatske domaći financijski direktori unazad četiri godine ocjenjuju sve boljima. Rast BDP-a između 2,5 i tri posto ove godine očekuje 47,5 direktora, što je znatno optimističnije u odnosi na lani kada ih je 54 posto predvidjelo rast između 1,5 i 2,5 posto.

To pokazuje visok stupanj povjerenja u poslovanje, a očekivanja su uglavnom potaknuta pozitivnim kretanjima u europskom gospodarstvu u 2017. godini.

Najveći rast troškova vezan uz radnu snagu

Čak 70 posto hrvatskih financijskih direktora smatra da je Hrvatska financijski i ekonomski vrlo nesigurna. Ispitanici u zemljama poput Češke, Mađarske i Litve svoje zemlje percipiraju kao nesigurne u rasponu od 17 posto do najviše 25 posto

Financijaši očekuju da će se njihova poduzeća sustavno razvijati i da će uspješno balansirati pritiske na troškove. Očekivano povećanje troškova za financijske direktore predstavlja, kako su rekli, izniman izazov prilikom zadržavanja vlastitih troškova u razumnim okvirima.

Hrvatski CFO-ovi najveće povećanje očekuju vezano uz troškove radne snage (70 posto ih je uvjereno da će oni rasti), a smatraju da će se povisiti i ostali troškovi poput troškova prijevoza, pružanja usluga odnosno proizvodnje te troškova vezanih uz nekretnine.

S druge strane, gotovo 58 posto očekuje da se administrativni troškovi neće mijenjati. Promjene u troškovima kapitala ne očekuje ih 45 posto. Gotovo 93 posto uvjereno ih je da se neće mijenjati ni stope poreza na dobit, odnosno PDV-a (90 posto).

financijski direktori
Izvor: Deloitte
Manjak kvalificiranih radnika

Mnogi financijski direktori dijele stajalište da je postojeće ekonomsko i poslovno okruženje izazovno, percipirajući nesigurnost na razini zemlje visokom. Čak 70 posto hrvatskih financijskih direktora ocijenilo je da je postojeća razina financijske i ekonomske nesigurnosti u Hrvatskoj visoka ili vrlo visoka, dok su ispitanici u zemljama poput Češke, Mađarske i Litve izrazili nisku percipiranu stopu nesigurnosti (u rasponu od 17 posto do 25 posto).

Analizirajući rizike koji utječu na poduzeća, čak 53 posto ispitanika na razini Srednje Europe istaknulo je manjak kvalificirane radne snage kao najveći rizik.

“Manjak stručnog kadra može biti povezan sa sve većim fokusom na big data analizu koja zahtijeva specifične vještine, ali i iseljavanjem kvalificirane visoko obrazovane radne snage u zemlje Zapadne Europe, što je slučaj i u Hrvatskoj”, napomenuli su Deloitteovi analitičari.
Iako se stječe dojam da je manjak kvalificirane radne snage za hrvatska poduzeća najveći problem, istraživanje je pokazalo da i nije baš tako. Najveći broj ispitanih financijskih direktora, 50 posto njih, rekao je, naime, kako najveći rizik prepoznaju u pritisku tržišta na sniženje cijena ponuđenih dobara i usluga.

Nakon toga slijedi manjak kvalificirane radne snage (35 posto ispitanika je to istaknulo kao problem), dok je 30 posto spomenulo nestabilne zakonske propise koji reguliraju djelatnosti te poreze.

Prioriteti za ovu godinu
Iako vlada dojam da je manjak kvalificirane radne snage za hrvatska poduzeća najveći problem, pokazalo se da i nije baš tako. Za domaće financijaše veći je problem pritisak tržišta na sniženje cijena dobara i usluga

Analitičari Deloittea ističu kako 42,5 posto hrvatskih CFO-ova smatra da će u 2018. lakše podmirivati dugove, dok ih 55 posto kaže da im se mogućnost podmirivanja dugova neće značajno mijenjati. Takvi stavovi podudaraju se s umjerenim optimizmom uz rast cjelokupnoga gospodarstva i prihoda poduzeća.

Najvažniji strateški cilj ispitanih hrvatskih financijskih direktora jest porast prihoda kroz organski rast. Slijedi uvođenje novih proizvoda, dok su relativno nisko na ljestvici prioriteta smanjenje troškova, kapitalne investicije te istraživanje i razvoj.

Za razliku od prethodne godine u kojoj je prioritet bio kontrola troškova, sada financijski direktori veću važnost daju, dakle, povećanju prihoda.

“Ta se činjenica može povezati s povećanim optimizmom oko rasta gospodarstva i potražnje, pri čemu postoji značajno veća mogućnost povećanja prihoda nego proteklih godina”, tumače Bažant i Tešanović.

U tom kontekstu nešto više od polovice financijskih direktora u Hrvatskoj optimistično gleda na financijske perspektive njihovih poduzeća, a tek pet posto ih očekuje negativne rezultate. Porast prihoda ove godine očekuje ih čak 82,5 posto (lani 61 posto).

Osim što planiraju rast prihoda, domaći financijski direktori u većoj mjeri planiraju i veće zapošljavanje: 46 posto ih očekuje da će u 2018. zaposliti više ljudi nego lani, a samo 14 posto je reklo da očekuje pad broja zaposlenih u svojim poduzećima.