kamata
Foto: Fotolia

Industrijska je proizvodnja u ožujku pala 4,3 posto u odnosu na veljaču, dok je u odnosu na ožujak 2017. oslabila 1,7 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).

To je već četvrti pad proizvodnje na godišnjoj razini u posljednjih pet mjeseci. U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači, za 3,3 posto. Od rujna 2014. do ožujka ove godine samo je šest puta zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje i svih šest smanjenja dogodilo se unazad samo godinu dana.

Prošlogodišnja razina domaće industrijske proizvodnje lani je još uvijek bila 8,6 posto manja u odnosu na 2008. U posljednjih pet mjeseci proizvodnja je pala čak četiri puta

“To znači da povoljnija kretanja industrijske proizvodnje polako gube svoj intenzitet, a još nije ni dostignuta razina proizvodnje iz 2008. U odnosu na tu, pred kriznu godinu, prošlogodišnja razina domaće industrijske proizvodnje još uvijek je prosječno 8,6 posto manja, dok je na razini EU povećana za 0,6 posto”, tumače u HGK.

Pad industrijske proizvodnje iznenadio je, čini se, i većinu makroekonomskih analitičara. Prema nedavnim anketama Hine, oni su očekivali rast proizvodnje u ožujku za 2,8 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1,2 do četiri posto.

U prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja bila veća za samo 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je znatno manje od godišnjeg rasta u istom razdoblju 2017. godine, kada je on iznosio dva posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) upozorili su da je ožujski pad proizvodnje od 4,3 posto najsnažniji u proteklih 15 mjeseci.

Tko su pokretači rasta

“Podaci iz prvog tromjesečja podupiru naša očekivanja o blagom usporavanju gospodarske aktivnosti. Strukturno gledano sa strane ponude, pokretače rasta bruto dodane vrijednosti (BDV) vidimo u djelatnostima vezanim uz trgovinu i turizam, čemu će se pridružiti djelatnosti informacija i komunikacija te ostale uslužne djelatnosti, dok će doprinos prerađivačke industrije biti vrlo skroman”, poručuju analitičari RBA.

Rast pokreću trgovina i turizam, djelatnosti informacija i komunikacija te ostale uslužne djelatnosti. Doprinos prerađivačke industrije i dalje će biti vrlo skroman

U ožujku je najviše pala proizvodnja kapitalnih proizvoda – čak 20,6 posto – i taj pad je statistički najviše utjecao na ukupni godišnji pad proizvodnje u ožujku. Slijede proizvodnja energije s padom od 0,9 posto i intermedijarnih proizvoda (pad iznosi 0,7 posto).

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 19,7, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Na rast industrijske proizvodnje utječu prije svega domaća osobna i državna potrošnja, a potom investicije i robni izvoz. No, domaća potražnja je još uvijek slaba, tako da se teško mogu očekivati neki značajniji pomaci.

Makroekonomski analitičari HGK ističu da je osobna potrošnja lani realno bila sedam posto manja, a bruto investicije u fiksni kapital gotovo 24 posto manje u odnosu na 2008. godinu. Na kretanje industrijske proizvodnje stoga više utječe inozemna potražnja, a ona je lani realno bila 47,7 posto veća u odnosu na onu iz 2008. godine.

Dodaju da bi, ipak, inozemna i domaća potražnja trebale u idućim tromjesečjima bilježiti blago ubrzanje rasta.