troškova
Foto: Fotolia

Krajem ožujka ove godine u blokadi je bilo oko 24 tisuće poslovnih subjekata, od toga 15.562 obrtnika, s ukupnim dugom od 12,8 milijardi kuna. Na isti dan, 31. ožujka ove godine, u blokadi je već bilo 325.254 građana, a njihov ukupni dug dosegnuo je oko 43,4 milijarde kuna, golemih 30,6 milijardi više nego što duguju poslovni subjekti.

I dok se broj poduzeća koji zbog neplaćanja završavaju u blokadi smanjuje, blokiranih građana iz dan u dan je sve više. Porazna Finina statistika otkriva da ih je krajem ožujka bilo 5.500 više nego krajem 2017., a ukupni dug blokiranih samo u prva tri mjeseca ove godine narastao je za dodatnih 600 milijuna kuna.

Svakog dana u blokadi završava novih 60 građana i ako se nastavi taj trend, do kraja srpnja, za kada je Vlada najavila donošenje mjera za ublažavanje prezaduženosti i otpisu dijela dugova, u blokadi mi moglo završiti još oko 7.300 građana.

Blokirani traže radikalna rješenja, politika nudi kozmetičke mjere

Najviše dužnika, 62.605, je u Zagrebu. Riječ je o čak osam posto ukupnog stanovništva Zagreba, odnosno 11,65 posto radno aktivnog stanovništva. Dug Zagrepčana premašio je 12,5 milijardi kuna.

U čak šest županija masovne blokade

Po broju blokiranih u odnosu na ukupan broj stanovnika i u odnosu na broj radno aktivnog stanovništva u najtežoj su situaciji, međutim, stanovnici Koprivničko-križevačke i Sisačko-moslavačke županije. U obje županije blokirano je više od 14 posto radno aktivnih stanovnika, odnosno više od devet posto ukupnog stanovništva. Nastavi li se trend, uskoro bi u te dvije županije u blokadi mogao biti svaki deseti stanovnik.

Više od deset posto radno sposobnog stanovništva blokirano je i u Bjelovarsko-bilogorskoj (13,06 posto), Virovitičko-podravskoj (12,98 posto), Osječko-baranjskoj (12,28 posto) te Zagrebačka županiji (12,04 posto).

Najmanje blokiranih građana, i po udjelu u ukupnom stanovništvu i po udjelu u radno sposobnom stanovništvu, je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – 6.945 građana, što je 5,7 posto ukupnog stanovništva te županije. Njihov dug iznosi 875,5 milijuna kuna.

Zanimljivo je da je u jednoj od najnerazvijenijih županija, Ličko-senjskoj, najmanje blokiranih građana – oko 3.000, što je oko 5,5 posto ukupnog stanovništva, odnosno 9,5 posto radno sposobnih.

Čakovčani najveći dužnici

Polovica blokiranih živi u 25 najveća grada. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani Čakovčani, čiji prosječan dug iznosi 367 tisuća kuna.

dug građana
Ilustracija: Fotolia

 

Slijede ih građani Benkovca s dugom od 354 tisuće kuna, Samobora s dugom od 251 tisuću kuna, Svete Nedelje s dugom od 241 tisuću kuna, Velike Gorice s dugom od 212 tisuća kuna, Varaždina s dugom od 205 tisuća kuna i Zagreba s dugom od 201 tisuću kuna.

Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci sa 11,3 posto, Sisak sa 10,9 posto i Čakovec sa 10,2 posto blokiranih građana.

Čakovec se izdvaja i po iznosu duga blokiranih građana. S oko milijardu kuna Čakovec je šesti po iznosu duga građana, ispred 12 gradova, od Đakova do Zadra, koji imaju više stanovnika.

Sudeći prema podacima o udjelu blokiranih u radno sposobnom stanovništvu, najteža socijalna situacija je u Križevcima u kojem je blokirano čak 16,7 posto radno aktivnog stanovništva. Više od 16 posto radno aktivnih stanovnika blokiranih je i u Dugom Selu, Benkovcu i Sisku.

Blokirano 15,6 tisuća obrtnika

I među blokiranim poslovnim subjektima dominiraju fizičke osobe, obrtnici. Od oko 24 tisuća blokiranih poslovnih subjekata, više od 15,6 tisuća su obrtnici.

Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagrebana kojih se odnosi 37,3 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna. To je i očekivano s obzirom na to da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata, navode iz Fine.

Oko 70 posto duga stvorili su poduzetnici iz šest županija

dug građana
Izvor: Fina

Iako su u proteklih godinu dana poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije uspjeli smanjiti iznos svog duga za gotovo četvrtinu, po visini blokade od 1,4 milijarde kuna i s udjelom od oko 11 posto u ukupnim neplaćenim obvezama poduzetnika su drugi u Hrvatskoj.

Po visini duga iz poduzetnika Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije su poduzetnici Zagrebačke županije s udjelom od 6,2 posto ili 800 milijuna kuna, te Istarske s udjelom od 5,8 posto ili 700 milijuna kuna.

Oko pet posto poduzetnika blokirano je i u Šibensko-kninskoj te Primorskoj-goranskoj županiji i u obje županije njih dug iznosi po 700 milijuna kuna.

Na poslovne subjekte tih šest županija odnosilo se 70,8 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje, dok je ostatak duga disperziran na 15 ostalih županija. Najmanje duguju poduzetnici u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj je, podsjećamo, i najmanje blokiranih građana.

Poduzetnici smanjuju dugove

Veza između rasta broja blokiranih građana i broja poduzeća koja zapadaju u teškoće vidljiva je i u Koprivničko-križevačkoj županiji u kojoj je nepodmiren dug poduzeća u proteklih godinu dana porastao za 1,4 posto.

Nesrazmjer između dugova građana i poslovnih subjekata možda je najočitiji u Zagrebu u kojem su blokirani poduzetnici i najzaduženiji u Hrvatskoj. Njihov ukupni dug krajem ožujka iznosio je 894 tisuće kuna. Podsjetimo, dug Zagrepčana veći je 12,5 milijardi kuna.

Prosječan iznos blokada poduzeća po županijama (31. ožujak2018.)

dug građana
Izvor: Fina

Prosječan iznos duga poduzetnika na razini Hrvatske iznosi 534,5 tisuća kuna i u godinu dana smanjio se za 11,4 posto, navode iz Fine. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 226,8 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine, građevinarstva, prerađivačke industrije te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.