fondovima
Foto: Fotolia

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi tek 30,8 posto prosječne plaće i već sada je najniža u EU. Buduće mirovine, ako se ništa ne promijeni, bit će još niže. Prema projekcijama Europske komisije, mirovine generacija koje tek počinju raditi bit će niže za još 16 posto u odnosu na sadašnje mirovine i to pod uvjetom da se odradi puni radni staž, 40 godina.

“Hrvatske su mirovine i danas najniže u EU u odnosu na plaću, a postoji rizik da država u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva”, upozorio je Ettore Marchetti iz Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.

EK objavila je Izvještaj o starenju (Ageing report 2018) prema kojem će hrvatske mirovine biti održive sa stajališta fiskalne politike jer smo među rijetkim zemljama gdje se očekuje smanjenje javnih izdvajanja za mirovine mjereno udjelom u BDP-u. Javni izdaci za mirovine sa sadašnjih oko 10 posto BDP-a past će na manje od sedam posto BDP-a, pokazuju projekcije EK.

Hrvatska planira smanjivanje izdataka za mirovine

“Projicirani pad javnih izdataka s više od 10 na nešto manje od 7 posto BDP-a nije održiv sa socijalnog i političkog aspekta”, ističe Ben Deboeck iz Glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja EK.

Hrvatska naime planira manja izdavanja za mirovine zbog dvostupnog sustava mirovinske štednje u kojem će budućim umirovljenicima padati mirovine iz prvog stupa, a povećavati se isplate temeljene na štednji u drugom stupu. No, kada se zbroje isplate iz prvog i drugog stupa, mirovine budućih umirovljenika bit će ne samo niže od sadašnjih, nego će biti niže i mjereno udjelom u prosječnoj plaći.

U projekcije, naime, nije uključen dodatak od 27 posto na mirovine iz drugog stupa jer on nije niti predviđen u postojećem zakonu.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić najavljuje predstavljanje prijedloga mirovinske reforme za rujan ove godine. Obrisi te reforme još uvijek nisu poznati, osim što je najavljeno produženje radnog vijeka do 67 godine života, što izaziva velike otpore javnosti. U javnoj raspravi je i prijedlog smanjivanja prava na beneficirani radni staž.

Beneficirani staž ukida se za 43 zanimanja, pogledajte koja

Ministar Pavić podsjeća da je u postojećem zakonu već određen rad do 67 godina ali i da oni koji ulaze rano na tržište rada nakon što navrše 40 godina staža mogu u mirovinu i sa 60 godina. Taj institut s dugotrajnim stažem ćemo i dalje zadržati, najavio je Pavić.

Puni radni staž odradilo je samo 19 posto umirovljenika i njihova prosječna mirovina iznosi 3.563,90 kuna, 57 posto prosječne plaće. Prosječna europska mirovina dosegnula je 58 posto prosječne plaće, ali s velikim razlikama od članice do članice. Tako udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Luksemburgu prelazi 80 posto, a u Italiji i Mađarskoj primjerice 70 posto.

Mjere koje predlaže EK

EK je u svom izvještaju Hrvatskoj preporučila 10 mjera koje bi mirovinski sustav trebale učiniti adekvatnim i održivim. Među predloženim mjerama su jače penaliziranje prijevremenog odlaska u mirovinu, preispitivanje posebnih programa koji nude prijevremeno umirovljenje, brže uvođenje povećanja dobi za odlazak u mirovinu ovisno o očekivanom životnom vijeku, uvođenje djelomičnih mirovina razmjerno uplatama, podjela minimalne mirovine na zarađeni dio i socijalni dio (tzv. socijalnu mirovinu).

Komisija također predlaže da se doprinosi prikupljaju na sve oblike rada te da se povlaštene mirovine podijele na zarađeni i povlašteni dio čija bi isplata trebala ovisiti o mogućnostima državnog proračuna.

Hrvatska će morati poboljšati i drugi stup, sugerira EK, ali ne daje konkretne smjernice. Podsjećamo, obvezni mirovinski fondovi već duže vrijeme zagovaraju povećanje izdvajanja za drugi stup, kao što je bilo i predviđeno mirovinskom reformom kojom je uveden trostupni sustav.

Pročitajte i ovo:
Istražili smo u kojem se fondu isplati štedjeti za mirovinu