euro
Josip Tica, Marijana Ivanov, Vuk Vuković, Kristaj Kotarski i Velimir Šonje

Hoće li Hrvatska pogrešnim odabirom tečaja prilikom uvođenja eura (opet) prokockati svoje razvojne šanse? Hoće li se ponoviti efekt ‘švicaraca’? Hoće li doći do prevelikog rasta cijena i kamatnih stopa? Hoće li uvoz poskupiti, a investicije pasti? Hoće li devizne rezerve postati plijen političara? Ima li Hrvatska plan B ako dođe do raspada eurozone?

To su samo neka od pitanja, i realni rizici prihvaćanja euro valute, o kojima u Hrvatskoj do sada nije bilo ozbiljnije rasprave. Vlada je 2017. prihvatila strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koja se temelji na analizi ekonomskih troškova i koristi uvođenja eura koju je napravila Hrvatska narodna banka. Rezultati te analize javnosti su već dobro poznati i prema njoj koristi su veće od rizika. Ali, to je samo jedan kut gledanja koji nije sagledao sve ekonomsko-političke aspekte o kojima je raspravu potaknuo Velimir Šonje svojom knjigom “Euro u Hrvatskoj: za i protiv“.

Josip Tica: Odlučujemo o razvoju u idućih 30 godina

Povodom predstavljanja knjige Šonje je organizirao panel u kojem su sudjelovali ekonomisti Josip Tica i Marijana Ivanov (sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta), politolog Kristijan Kotarski i politički ekonomist Vuk Vuković koji su, kao zagovaratelji eura, prihvatili izazov da o toj temi kritički raspravljaju jer, kako je uvodno naglasio Vuković, “rizici postoje i treba ih raspraviti”.

“Uvođenje eura ključni je ekonomski događaj koji će odrediti živote i karijere djece koja se sada školuju. Hrvatska je jedan od najvećih gubitnika tranzicije i danas, 30 godina nakon početka tog procesa, isključena je iz svih tokova istočne Europe. To kako ćemo uvesti euro, uz koji tečaj, odlučit će naš razvoj u idućih 30 godina”, rekao je Tica.

Pitanje tečaja je najvažnije i prema ocjeni Ivanov, poznate kritičarke politike tečaja koju provodi HNB. Podsjetila je na izvorište problema, razinu tečaja kojim je 90-ih počeo stabilizacijski program, odnosno tada provedene “jake aprecijacije koja je izbrisala veliki broj poduzeća koja su možda mogla opstati”.

Marijana Ivanov: Što prije uvesti euro

“Propuštene su sve godine kada se tečajem moglo nešto napraviti. Kunu je trebalo pustiti jakoj deprecijaciji 2008./2009., kada smo ušli u duboku krizu. Taj trenutak je prošao i sada smo u fazi kada je najbolje fiksirati tečaj kune uz euro i uvesti euro što prije”, kazala je Ivanov.

Guverner Boris Vujčić smatra, međutim, da je pitanje tečaja nebitno: “Neuspješnim zemljama svaki tečaj smeta, a uspješnim zemljama svaki je tečaj dobar. Sve ovisi o tome kako ćemo rješavati naše unutarnje probleme, mirovinski i zdravstveni sustav, obrazovanje, pravosuđe…, ali o tome se ne priča”, rekao je Vujčić koji je u raspravi sudjelovao iz publike.

euro

Što se 5,8 mlrd eura deviznih rezervi

Šonje je u svojoj knjizi upozorio među ostalim da u strategiji Vlade i HNB-a nema odgovora na pitanje što ćemo s viškom od 5,8 milijardi eura (!) u deviznim rezervama, kao što nema ni scenarija što ćemo napraviti ako se eventualno eurozona raspadne.

“Devizne rezerve bi lako mogle postati političkim plijenom, slično kao što politika stalno ima apetite prema mirovinskoj štednji”, upozorio je Vuk Vuković. Šonje predlaže da se devizne rezerve podijele u dva fonda: Fond za fiskalnu stabilizaciju koji bi imao protucikličku ulogu i u fond kojeg je slikovito nazvao “kovčežić sa zlatom” koji bi se koristio ako se eurozona raspadne.

“Mala je vjerojatno za raspada eurozone, ali nikada se ne zna što će se dogoditi s rastom europskog populizma”, primijetio je Vuković, dok je Kristijan Kotarski, oslikavajući domaću političku scenu, primijetio da nema jakog konsenzusa oko uvođenja eura.

Građani slabo informirani, politika bez konsenzusa

Prema anketi koju je proveo među političkim strankama, najsnažniju podršku euru daje HDZ, SDP je neodređen, odnosno djelomično se ne slaže s tvrdnjom da je uvođenje eura loše, MOST je neutralan i ne može artikulirati svoj stav, dok se Živi zid, Neovisni za Hrvatsku i Suverenisti protive uvođenju eura, ili u najboljem slučaju kažu da su za euro, ali ne sad.

Što se tiče raspoloženja građana, prema istraživanjima koje provodi HNB, u veljači ove godine uvođenje eura podržalo je 51,7 posto građana (tek nešto malo više nego u kolovozu 2018.), broj onih koji se protive porastao s 37,5 posto na 40,4 posto, dok se broj onih koji ne znaju smanjio s 11,3 na 7,9 posto. Očito je, dakle, da se do sada neodlučni građani sve više opredjeljuju protiv eura kao zajedničke valute, s time da četvrtina ispitanika kaže da je loše i jako loše informirana o učincima eura, a još 39 posto smatra da su osrednje informirani.

Pročitajte i ovo:
Velimir Šonje: Kuna nije prava valuta, ne treba žaliti za njom
Korak bliže euru, Hrvatska zatražila blisku suradnju s ECB-om