uvjete
Foto: Pixabay

Hrvatske banke krcate su novcem. Kraj prošle godine dočekale su s viškom od 33,2 milijarde kuna. Radi se o rekordnim vrijednostima, objavio je HNB u svom najnovijem biltenu. Na razini cijele 2018. višak kunske likvidnosti prosječno je iznosio gotovo 25 milijardi kuna, desetak milijardi više nego prethodne godine. Od kuda toliki višak i kome će ga plasirati banke, pogotovo nakon što je centralna banka jučer donijela preporuke za obuzdavanje gotovinskog kreditiranja građana?

>> HNB bankama: Uvjete za gotovince izjednačite s onima za stambene kredite

U HNB-u objašnjavaju da je rekordna likvidnost banaka posljedica prije svega ekspanzivne monetarne politike. Samo u prosincu HNB je od banaka otkupio deviza u iznosu od osam milijardi kuna.

“Kada se govori o višku likvidnosti i kreditiranju gospodarstva, veza nije čvrsta i postojana. Naime, banke kredite odobravaju kroz proces sekundarne emisije novca, pri čemu razina viška likvidnosti ili rezervi kod središnje banke nisu od presudne uloge za odobravanje kredita. To, kažu u HNB-u, ilustrira i činjenica da su viškovi likvidnosti u razdoblju prije krize bili zanemarivi, uz izrazito dinamični kreditni rast, dok su sada na rekordnim razinama uz blagu kreditnu aktivnost”, piše Lider.

No, u HNB-u smatraju da iako ne postoji izravna veza, višak likvidnosti može neizravno utjecati na proces stvaranja kredita kroz nekoliko kanala.

Tri kanala kroz koje se može povećati kreditiranje

Veliki viškovi likvidnosti mogu pridonijeti smanjenju troškova financiranja banaka kroz smanjenje kamata na međubankarskom novčanom tržištu na kojemu banke međusobno trguju viškovima novčanih sredstava. Smanjenje kratkoročnih troškova financiranja banaka moglo bi utjecati na smanjenje kamatnih stopa na nove kredite, što bi trebalo povećati kreditnu potražnju i dovesti do rasta kreditiranja gospodarstva.

Drugo, velikim rastom viškova likvidnosti zamjetno je porastao i udjel te imovine u ukupnoj imovini banaka. Kako banke ne ostvaruju nikakav prihod od te imovine ili je on čak negativan kao u eurozoni, smanjuje se prosječni prinos na ukupnu imovinu, što bi opet trebalo potaknuti banke na novo kreditiranje.

Treće, tumače u HNB-u, u gospodarstvima u kojima je domaća valuta svjetska rezervna valuta s razvijenim tržištima vrijednosnih papira, poput SAD-a, eurozone i Japana, programi kvantitativnoga popuštanja (kupnja obveznica) središnje banke također su zamjetno povećali viškove likvidnosti. Kupnja obveznica djeluje na rast cijena i smanjenje prinosa na te vrijednosne papire, a to utječe i na cijene ostalih vrsta imovine koje investitori smatraju supstitutima i dovodi do smanjenja troškova financiranja svih sektora gospodarstva, piše Lider.

Valja napomenuti da se u prosincu prošle godine kreditiranje poduzeća smanjilo u odnosu na prethodni mjesec, što je najviše rezultat aktiviranja jamstava koje je država dala Uljaniku. Kada se maknu ti krediti, godišnji rast plasmana poduzećima na kraju prošle godine pao je na 1,9 posto. Usporedbe radi, krediti stanovništvu rasli su stopi od 6,2 posto.