vodič
Foto: Fotolia

Od 700.000 hrvatskih umirovljenika koji su u starosnoj mirovini, samo ih 4.847 radi na pola radnog vremena, prema evidenciji HZMO-a. Po uzoru na neke druge zemlje, pravo na rad trebalo bi od iduće godine dobiti i 533 tisuće Hrvata u prijevremenoj mirovini.

Je li to dobro ili loše, ne mogu se složiti ni stručnjaci, različito razmišljaju umirovljeničke udruge i sindikati, a sudeći prema raspravi na eSavjetovanju, koje je završilo jučer, 14. listopada, rad umirovljenika izazvao je velik interes i šire javnosti.

Novim rješenjima nastoji se stimulirati rad nakon umirovljenja. Trenutno samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će to raditi i korisnici prijevremene mirovine.

Radnički sindikati protiv rada umirovljenika

Ministarstvo rada zasad nije predvidjelo da se pravo na zadržavanje mirovine veže uz iznos budućeg prihoda, kao što to čine mnoge zemlje na zapadu Europe. Jedini je uvjet da umirovljenici neće moći raditi dulje od 20 sati tjedno.

Izuzetak su umirovljene vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe koje će moći birati između rada od četiri sata rada uz punu mirovinu i rada s punim radnim vremenom, uz 50 posto umanjenu mirovinu.

Otvaranje tržišta rada umirovljenicima krupan je korak koji je naišao na različit odjek. Radnički sindikati ne podržavaju prijedlog jer se boje da će poduzeća namjerno otpuštati starije radnike, a onda ih zapošljavati na četiri sata. Boje se i da će mlađi umirovljeni rušiti cijenu rada.

Umirovljenici traže još liberalnije uvjete rada

S druge strane, umirovljeničke udruge navijaju ne samo da se starosnim i prijevremenim umirovljenicima omogući rad na pola radnog vremena, nego da se taj rad i primanje mirovine dodatno liberalizira, kao što je to predviđeno za umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe.

“Tražimo da se proširenje prava na rad umirovljenika bez obustave mirovine odnosi na sve kategorije umirovljenika i da im se omogući izbor između rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine ili na pola radnog vremena s punom mirovinom”, istaknula je Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, u eSavjetovanju.

Nestić za proporcionalno umanjenje mirovina

umirovljenici
Danijel Nestić / Izvor: Screenshot N1

Danijel Nestić, znanstvenik Ekonomskog instituta, Zagreb, koji se godinama bavi mirovinskim sustavom, smatra da je mogućnost rada umirovljenika načelno dobra opcija. Rad umirovljenika omogućava da se produktivni potencijal starijih osoba upotrebi za korist kako njima samima u obliku većeg dohotka, tako i društvu kroz proizvodnju novih dobara i usluga, pojašnjava Nestić.

Međutim, i Nestić ima zadrške kada je u pitanju rad umirovljenika.

“Tu treba pažljivo odvagnuti da se time ne stvara nepoštena konkurencija radnicima kojima je zaposlenosti glavni izvor dohotka. Naime, ako se omogući korištenje cjelokupne mirovine i uz to rad, tada se može zamisliti da su umirovljenici spremni raditi i za nižu plaću jer već dobivaju mirovinu koja im daje osnovnu materijalnu sigurnost. To bi onda bio izvor nefer konkurencije za radno mjesto”, rekao nam je Nestić.

Kao moguće rješenje Nestić predlaže proporcionalno umanjenje mirovine. Na primjer, uz rad na pola radnog vremena moglo bi se primati pola mirovine.

“Naravno, nakon što se prekine takav radni odnos, umirovljenik ima prvo na ponovni izračun mirovine, koja bi tada bila veća jer je u međuvremenu uplaćivao doprinose i nije koristio punu mirovinu”, smatra Nestić.

Rad prijevremenih umirovljenika mnoge zemlje ograničavaju

Veći je problem, ističe, omogućavanje rada prijevremenih umirovljenika, koje je predloženo u novim izmjenama zakona. Jedinstvena rješenja u EU ne postoje. Mnoge zemlje to onemogućuju, dok neke u tome ne vide problem.

Njemačka je, na primjer, postavila prag od dodatnog dohotka u visini 400 eura mjesečno nakon kojeg se prijevremenim umirovljenicima ukida. Za starosne umirovljenike nema ograničenja. U Italiji pak umirovljenici u prijevremenoj mirovini nemaju pravo raditi, dok je Poljska postavila granicu na 70 posto prosječne mjesečne plaće, nakon koje smanjuju mirovine prijevremenih umirovljenika. Za starosnu mirovinu nema ograničenja u zaradi.

“Kod nas je problem ideja da se ljudima koji rade teške poslove ili su već imali dugu karijeru zbog čega žele prestati raditi, omogući odlazak u prijevremenu mirovinu. To znači da oni više ne mogu ili ne žele raditi. Ako mogu i žele raditi društveno je puno opravdanije da naprosto nastave raditi svoj posao, a time će i sebi osigurati i veće mirovine, a i punu plaću za još neko vrijeme”, tumači Nestić.

Tko će kontrolirati poslodavce

Na argument sindikata da poslodavci prisiljavaju radnike na odlazak u prijevremenu mirovinu protiv njihove volje, Nestić kaže da ne može procijeniti je li to točno, i koliko takvih slučajeva ima.

“Ako je to točno, onda se radi o diskriminaciji od strane poslodavca i njegovog nezakonitog postupanja, i tu bih očekivao da inspektorat poduzme odgovarajuće mjere”, kaže Nestić.

Kad odvagne sve argumente za i protiv, Nestić zaključuje da bi Hrvatska ipak trebala značajno ograničiti rad prijevremenih umirovljenika.

Potočnjak: Stvara se jeftina konkurencija radnicima

umirovljenici
Željko Potočnjak / Izvor: Screenshot N1

Proporcionalno umanjivanje mirovina zagovara i Željko Potočnjak, redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U nedavnim javnim istupima Potočnjak je ocijenio kako je proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu bez umanjenja potpuno pogrešan pristup.

“To je još jedna teška ostavština sadašnjoj aktivnoj generaciji i generacijama koje dolaze. Stvarate im jeftinu konkurenciju”, rekao je Potočnjak.

On ne dvoji da će ljudi s mirovinama biti spremni raditi za niža primanja od mladih radnika, a smatra da će ta mjera (rad bez umanjenja mirovine) pogubno djelovati na mirovinski sustav budući da će se njom ljude privlačiti u mirovinu, a neće se smanjiti rashodi mirovinskog sustava.

“Trebalo bi tu mjeru korigirati tako da se omogući fleksibilno, parcijalno umirovljenje uz pravo na proporcionalnu, djelomičnu isplatu mirovine. Kod tih mjera stalno se zaboravlja da mirovine u prvom stupu u cijelosti financira, putem doprinosa i poreza, sadašnja aktivna generacija.

Dakle, zaposleni financiraju mirovine, a onda im umirovljenici čije mirovine oni financiraju konkuriraju na tržištu rada. Naše je tržište rada ionako segmentirano i puno distorzija, pa mislimo da nije dobro uvoditi nove”, upozorio je Potočnjak.

Pročitajte i ovo:
Svi koji mogu bježe u mirovinu, evo kome se to isplati
Pavić: 300.000 umirovljenika imat će mirovine manje od minimalnih
Mirovinska reforma: Radit ćemo do 67. godine i gotovo svi prihvatiti solidarne mirovine?