država
Velimir Šonje, Gordana Deranja i Davor Majetić

Hrvatska država toliko je porezima opteretila gospodarstvo i građane kao da je riječ o jakim i razvijenim ekonomijama kao što francusko, belgijsko ili švicarsko, a ne o jednoj od najsiromašnijih članica Europske unije. U 2018. presija je dodatno povećana, udjel poreza i doprinosa u BDP-u nikad nije bio veći, rast poreznih prihoda veći je od gospodarskog rasta, a rastu i državni rashodi.

Rezultat: Hrvatska je u 2018. dodatno povećala svoje zaostajanje za zemljama srednje i istočne Europe i prema HUP Skoru, kojim se mjeri gdje je Hrvatska u odnosu na ostale članice EU11, još malo učvrstila svoju poziciju na dnu.

HUP Skor za 2018. godinu iznosi 36 od mogućih 100 i u odnosu na 2017. pao je za dva boda, jer su druge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi brže napredovale. U usporedbu ulaze Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

Hrvatska – najsporija u EU

Hrvatska je u 2018. napredovala, ali nije dovoljno da Hrvatska napreduje ako druge zemlje brže provode reforme i napreduju, njihovi će pokazatelji brže rasti u odnosu na Hrvatsku. Zbog toga hrvatski skor može pasti i kada apsolutna vrijednost nekog pokazatelja raste.

Upravo to se dogodilo 2018.: skor se pogoršao iako Hrvatska bilježi gospodarski rast, objavili su analitičar Velimir Šonje te čelnici HUP-a Gordana Deranja i Davor Majetić na predstavljanju rezultata HUP Skora za 2018. godinu, alata kojim se mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj.

država
Izvor: HUP

“Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za Bugarsku i Rumunjsku koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske. Ta mjera zaostatka objašnjava zašto spomenute zemlje sustižu Hrvatsku te u tome najvažniju ulogu imaju opterećenje gospodarstva i tržište rada koja su kritična područja u mjerenju napretka, odnosno, zaostajanja”, ističe Majetić.

Opterećenje gospodarstva i tržište rada, najkritičnija su područja u kojima Hrvatska najviše zaostaje u usporedbi s ostalim zemljama.

Što se dogodilo s fiskalnom konsolidacijom?

Na pad ukupnog HUP Skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije s 54 na 46 bodova – što se dogodilo s fiskalnom konsolidacijom koju vlada premijera Plenkovića ističe kao svoje najveće postignuće? – i pad skora investicijskih i poslovnih barijera, s 35 na 26 bodova.

“Ono što Hrvatsku drži najjače pritisnutu uz dno su porezna i slična opterećenja. Omjer poreza i socijalnih doprinosa opće države u postotku BDP-a ponovo raste i sada premašuje maksimum koji je dostignut prije početka recentnih podešavanja poreznog sustava. Sve se događa na izrazito visokoj razini opterećenja”, tumači Šonje.

Udjel poreza u BDP-u na maksimumu

država
Izvor: Izračun Velimira Šonje na temelju podataka Ministarstva financija

“Prihodi opće države u postotku BDP-a u Hrvatskoj su najveći u srednjoj i istočnoj Europi, a Hrvatska je među osam država članica EU s najvećom visinom ovog omjera, uz bok mnogo razvijenim državama i – Grčkoj. A biti u društvu s Grčkom nije ohrabrujuće”, kaže Šonje.

Ukupni prihodi opće države u BDP-u

država
Izvor: Eurostat

Kako to da je došlo do rasta poreznog opterećenja nakon porezne reforme kojoj je cilj bio upravo suprotan – rasterećenja gospodarstva i građana?

Lokalnoj upravi porasli apetiti

“Lokalna vlast je izvan kontrole i ona diže troškove, tako da se izgubio efekt mjera koja je provela centralna država. Lokalna uprava povećava svoje prihode tako da diže namete za vodne i komunalne naknade, odvoz smeća i slično, a o tome se uopće ne govori. I to sve u vrijeme kada je sav prihod od poreza na dohodak prepušten lokalnoj upravi i kada smo očekivali da će zbog toga lokalne vlasti smanjivati ostale troškove. Ali, to se ne događa”, kaže Majetić.

Ističe da bi opterećenje gospodarstva trebalo smanjiti za oko 10 milijardi kuna, da bi se vratili na razinu opterećenja prije krize.

Osim toga, unatoč sve boljem punjenju proračuna, suficit je manji jer porezi i doprinosi rastu brže od dodane vrijednosti.

“Dobro je da imamo fiskalni suficit, ali zbog prevelikog tereta istiskuju se investicije u privatnom sektoru”, upozorio je Šonje i ukazao na još jedan hrvatski paradoks: javna i državna poduzeća usprkos svim slabostima posluju jako dobro (ali ne generiraju nova radna mjesta), dok privatni sektor, koji je u problemima, zapošljava – lani je u privatnom sektoru zaposleno 40 tisuća ljudi više nego u 2017.

Javna poduzeća stvaraju profit, privatna zapošljavaju

Šonje smatra da značajni rast profitabilnosti javnih i državnih poduzeća nije dobar pokazatelj i da bi trebalo prihvatiti preporuku Europske komisije, objavljenu u srijedu, za pokretanjem privatizacije. Dodaje se s izravna strana ulaganja smanjuju, bruto investicije u postotku BDP-a ostale su relativno niske dok u drugim zemljama srednje i istočne Europe rastu.

Također, ni struktura investicija nije povoljna – previše je oslanjanja na domaće investicije i EU fondove, a premalo na izravna strana ulaganja, osobito ona s greenfield obilježjima.

Niska razina investicija, osobito u privatnom sektoru je, ističu u HUP-u, izravna posljedica velikog opterećenja gospodarstva. Druga posljedica je nemogućnost poduzetnika da povećaju plaće.

Nema prostora za rast plaća

“Plaće, osobito one najniže, više nije moguće povećati kroz porezni sustav već treba stvoriti uvjete za rast gospodarstva kako bi se taj rast onda prelio i u više plaće”, rekao je Majetić i dodao da će hrvatski radnici sve više odlaziti raditi i u zemlje srednje i istočne Europe koje, za razliku od Hrvatske, stvaraju sve više prostora za rast plaća.

“Strukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno ograničavaju brzinu gospodarskoga rasta. Iako smo zadovoljni da je BDP u prvom kvartalu 2019. rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da bismo morali u dužem razdoblju imati rast barem iznad četiri posto”, upozorila je Deranja koja smatra da je najgore što se može dogoditi Hrvatskoj da zbog predsjedničkih i parlamentarnih izbora fokus s nužnih promjena prebaci na nerealna politička obećanja.

Pročitajte i ovo:
Porezni teret 11 mlrd kuna veći nego prije krize, Hrvatska i dalje najgora u EU
Gordana Deranja: Propustili smo sve prilike zbog nedovoljno odgovorne politike