mesa
Foto: Pixabay

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u prvih 10 mjeseci 2018. izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 1,64 milijarde eura, pet posto više nego u istom razdoblju u 2017. godine. Uvoz u prvih deset mjeseci prošle godine rastao je za četiri posto te iznosi 2,55 milijardi eura.

Hrvatska je u proteklih godinu dana najviše uvezla svinjsko meso (svježe, rashlađeno, zamrznuto) i klaoničke proizvode.

“To je najveća stavka u uvozu, od čega svinjskog mesa uvozimo gotovo 70.000 tona, u vrijednosti 143 milijuna eura. Slijede pripravci koji se rabe za prehranu životinja, u vrijednosti od 123 milijuna eura, a veliku stavku čine i mlinsko-pekarski proizvodi (kruh, pecivo, kolači), također u vrijednosti od 123 milijuna eura.

Mi smo najveći uvoznici svinjskog mesa na prostoru EU-a, što nije dobro, jer Hrvatska ima veliku tradiciju svinjogojske proizvodnje. Nekada smo proizvodili i više od dva milijuna tovnih svinja, a sada prerađujemo oko 700.000 komada, što je samo oko 30 posto naših potreba koje su gotovo 2,4 milijuna komada”, izjavio je za Glas Slavonije Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK Županijske komore Osijek.

Ostala jedna klaonica

Dodao je da su otkupne cijene vrlo niske, ne zadovoljavaju proizvođače koji smanjuju proizvodnju. Od nekadašnjih 13 klaonica u Slavoniji i Baranji (Belje Darda, Bosut Vinkovci, Sava Županja, Klaonice Đakovo, PPK Kutjevo, Vupik Sotin i mnoge druge), preostala je samo jedna veća klaonica Mesne industrije Ravlić, uz nekoliko manjih.

“To je velik problem, jer proizvođači nemaju gdje prodati svoje tržišne viškove, klaonicama nedostaje radne kvalitetne radne snage, ali i stoke te tržišta. Uz to, susjedne države stimuliraju klaoničku djelatnost, pa naši veći proizvođači (Žito, Belje) uslužno kolju u Mađarskoj. Rezultat takvog stanja je smanjenje svinjogojske proizvodnje u odnosu prema devedesetima, što je bitno pridonijelo raslojavanju sela u Slavoniji i Baranji”, upozorio je Nad.

mesa
Foto: Pixabay

Proizvodnja mlijeka upola manja od potreba tržišta

Ističe probleme i u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i meda, gdje također imamo velik uvoz i negativnu razliku u odnosu prema izvozu od 144 milijuna eura. Proizvodnja mlijeka svedena je na 470 milijuna litara, a potrebe su milijardu litara.

Kada je riječ o žitaricama, proizvodi se dovoljno pšenice i kukuruza: lani je Hrvatska izvezla 430.765 tona pšenice u vrijednosti od 74,8 milijuna eura, a kukuruza u vrijednosti od 60 milijuna eura.

“Ono što zabrinjava poljoprivrednike jest da se sirovine poljoprivrednih proizvoda olako izvoze na tržište EU-a prema relativno niskim, dampinškim cijenama, a uvoze se gotovi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi. To je posebno izraženo u dvije stavke, pripravcima za prehranu životinja te kruhu i ostalim pekarskim proizvodima, svaka ova stavka iznosi 123 milijuna eura. Nažalost, danas velik broj mlinsko-pekarskih pogona ne radi, ili radi sa samo 30 posto kapaciteta te izvoze simbolične količine brašna (oko 26.000 tona).

To je izuzetno malo ako se zna da smo nekad proizvodili više od milijun tona pšenice te je izvozili u istočnu Europu, uz znatnu količinu mlinsko-pekarskih proizvoda. Međutim, danas dva najveća mlina u Hrvatskoj, mlin Belje Beli Manastir i Krma Vinkovci, nisu u funkciji”, izjavio je Nad za Glas Slavonije.

Pročitajte i ovo:
Poljoprivreda: Hrvatska kao i EU pogoduje velikima, hoće li se to promijeniti?
Zajednička poljoprivredna politika: Revolucija, evolucija ili svađa?