kamata
Foto: Fotolia

Hrvatska je na listi globalne konkurentnosti za 2018. godinu na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, s ocjenom od 60,1, pokazuje “Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.” Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koje obuhvaća 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije.

Svjetski gospodarski forum promijenio je ove godine metodologiju istraživanja. Kako bi se ipak mogli usporediti rezultati rangiranja s prethodnom godinom, Svjetski gospodarski forum je primijenio novu metodologiju za vrijednosti novodefiniranih indikatora, odnosno izračunato je kakva bi bila pozicija svih zemalja da je i prethodne godine primijenjena nova metodologija.

Pad za dva mjesta

Prema WEF-ovj usporedbi ovogodišnjih i prošlogodišnjih rezultata, Hrvatska je čak pala za dva mjesta, iako je zadržala ocjenu iz ranijih godina (60,1). Po staroj metodologiji ta je ocjena Hrvatsku lani svrstavala na 74. mjesto od 137 zemalja, ove godina ona je rezultirala 68. mjestom od 140 zemalja.

“Hrvatska je izgubila dvije pozicije budući da su Srbija i Gruzija imale određeni napredak”, pojasnili su u Nacionalnom vijeću za konkurentnost (NVK), partneru Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti,

Novom metodologijom ukupni broj indikatora smanjen je sa 114 na 98, a udjel “čvrstih” statističkih indikatora, uz one iz ankete gospodarstvenika, povećan je s ranijih 31- 43 posto na 70 posto. Tako sada ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima.

Metodologija se temelji na 12 stupova konkurentnosti: institucijama, infrastrukturi, primjeni ICT-a, makroekonomskoj stabilnosti, zdravlju, obrazovanju i vještinama, tržištu proizvoda, tržištu rada, financijskom sustavu, veličini tržišta, poslovnoj dinamici i kapacitetu za inovacije.

Pritom su ti stupovi razvrstani u četiri skupine, a odnose se na poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Hrvatska se i dalje sporo reformira

Kako se ističe u izvješću, sporo provođenje reformi u ključnim područjima uzrokovalo je i daljnje stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.

“Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju. Takav pristup upravljanja javnim politikama vratio bi nadu u bolju budućnost”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Loša makroekonomska stabilnost, kapacitet inovacija još gori

Tako je na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska najlošije rangirana u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje drži 106. poziciju, po tržištu rada je na 96, mjestu, po veličini tržišta drži 78. mjesto, a kada su u pitanju institucije nalazi se na 76. poziciji.

S druge strane, Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi, na 36. mjestu, zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.).

Novom metodologijom se mjeri i udaljenost od idealnog stanja, u rasponu od 0 do 100, a Hrvatska je po tome najlošija po kapacitetu inovacija, s ocjenom 38 od 100, poslovnoj dinamici (56 od 100), te veličini tržišta (50 od 100).

Najbolja je u području zdravstva (86 od 100), infrastrukturi (77 od 100) i makroekonomskoj stabilnosti (69 od 100).

“Izvješće pokazuje da kroz bitan napredak u ukidanju administrativnih procedura, stvaranju ozračja pravne sigurnosti te smanjenju davanja poduzetnika, vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu.

Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja da bi zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava mogla osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga”, komentiraju u NVK.

Pravni sustav je slaba točka

Izvješće još pokazuje da je Hrvatska kao i prošlih godina najlošija u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenju vladinim propisima (138.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (135.) te efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.).

Kao konkurentske prednosti izdvajaju se visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.) te uključenost ženske radne snage (40.).

U regiji slabije samo Crna Gora i Albanija

Od zemalja u okruženju, bolje od Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65.). Slabije od Hrvatske plasirane su samo Crna Gora (na 71. mjestu) i Albanija (na 76. mjestu).

Po novoj metodologiji WEF-a, SAD je najkonkurentniji u svijetu, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno kraljevstvo, Švedska i Danska.

Pročitajte i ovo:
U ekonomskim slobodama Hrvatska stagnira, globalno pala za još dva mjesta