kartel
Foto: Pixabay

Predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Mladen Cerovac u srijedu je upozorio da sudovi nemaju jasan smjer u pogledu odluka Agencije u slučajevima kartela, što dovodi u pitanje i razumijevanje samog koncepta kartela.

“Dolazi u pitanje razumijevanje samog koncepta kartela. Imamo s time problem, zato smo i organizirali ovu konferenciju”, izjavio je Cerovac uoči međunarodne konferencije “Razmjena informacija među konkurentima, dogovori o cijenama ili elementima cijene – uloga strukovnih udruženja i komora”, javljaju mediji.

Sudovi poništili značajne odluke AZTN-a o kartelima

Cerovac je podsjetio da je AZTN u posljednjih nekoliko godina donio nekoliko značajnih odluka koje se tiču kartela. No te su odluke pale na Visokom upravnom sudu, dok su neke pravomoćne odluke Visokog upravnog suda pale na Ustavnom sudu.

Na upit o konkretnim slučajevima u kojima su odluke AZTN-a ‘pale’ na sudovima, naveo je slučajeve kartela zaštitara ili kartela marina.

“Sud je sud, mi se ne miješamo u to. Mi samo želimo znati u kojem pravcu da idemo. Trebamo li uopće preispitivati kartele ili ne”, poručio je Cerovac. Dodao da je AZTN na konferenciju o razmjeni informacija među konkurentima doveo nekoliko kolega iz inozemstva kako bi i oni objasnili što je kartel.

Slučajevi kartela o kojima je danas govorio Cerovac odnose se, podsjećamo na kartele sedam poduzetnika na tržištu usluge pružanja privatne tjelesne zaštite i kartelu devet poduzetnika na tržištu usluge zakupa nautičkih vezova.

U oba slučaja poduzetnici su se dogovarali o cijenama usluga, ocijenio je AZTN i donio dva rješenja kojima je utvrđeno narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenih horizontalnih sporazuma.

U prvom kartelu bila je riječ o dogovoru o minimalnim cijenama usluga privatne tjelesne zaštite, a u drugom o razmjeni informacija o budućim cijenama vezova u hrvatskim lukama nautičkog turizma. Obije odluke protiv kartela Agencija je donijela u travnju 2015., dvije, tri godine nakon što se prozvani poduzetnici navodno organizirali u kartele.

Zaštitari dogovarali minimalne cijene

Prema službenim informacijama AZTN-a, Agencija je utvrdila da su Sokol Marić, AKD-Zaštita, Securitas Hrvatska, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić, V GRUPA, i Arsenal-Ivezić, 23. listopada 2013. sudjelovali na sastanku na kojem su dogovorili minimalnu cijenu usluga privatne tjelesne zaštite od 32,52 kune.

Takav dogovor o minimalnoj cijeni usluge smatra se teškom povredom propisa o tržišnom natjecanju. Naime, dogovorom o cijenama poduzetnici, svjesno i namjerno, međusobnu konkurenciju pretvaraju u suradnju, čime izravno štete interesima potrošača, navela je u svom obrazloženju Agencija koja je sudionike tog kartela kaznila s ukupno 5,3 milijuna kuna, od čega se 1,3 milijuna kuna odnosilo na društvo Sokol Marić.

Ustavni sud je, međutim, u veljači ove godine prihvatio tužbu tvrtke Sokol Marić i svojom odlukom poništio odluku AZTN-a, ali i presudu Visokog upravnog suda koja je također dala za pravo AZTN-u da su zaštitari bili udruženi u kartel.

Strateški dogovori predstavnika marina

Drugi slučaj odnosi se na postupak koji je AZTN vodio protiv poduzetnika Adriatic Croatia International Club, Tehnomont, Marina Šibenik, Ilirija, Marina Hramina, Brodogradilište i marina Betina, Marina Punat, Marina Dalmacija i Marina Borik te protiv Hrvatske gospodarske komore.

Agencija je utvrdila kako su predstavnici marina na sjednici Vijeća Udruženja nautičkog turizma (marina) pri HGK, održanoj u listopadu 2012. međusobno razmjenjivali informacije o budućim cijenama svojih usluga. Iako Agencija nije utvrdila postojanje izričitog dogovora o podizanju cijena za točno određeni iznos, utvrđeno da je došlo do razmjene strateških informacija o budućim cijenama.

Zanimljivo je da je u ovom slučaju Agencija vodila postupak i protiv HGK budući da se sporna razmjena strateških informacija odvijala u okrilju strukovnog udruženja pri Komori. Agencija je HGK kaznila sa simboličnih 100 tisuća kuna, a ostale sudionike kartela s ukupno 2,3 milijuna kuna. Kao što je danas izjavio Cerovac i ta je odluka Agencije srušena na sudu.

Što je zapravo kartel

Cerovac je kartel definirao kao u pravilu tajni sporazum između izravnih konkurenata koji se dogovaraju najčešće o fiksiranju cijene ili podjeli tržišta.

“To je opasno prije svega zbog štete za potrošače. Kartelne cijene su u pravilu, po najkonzervativnijim procjenama, više za 15 do 20 posto od cijena koje bi bile tržišne. Dakle, potrošač je tu u centru, mi ne štitimo poduzetnike od njihovih konkurenata, mi štitimo potrošače”, izjavio je Cerovac.

Rekao je da konkurenti razmjenjuju informacije svakodnevno, a to je neki put i korisno i dopušteno, no nedopušteno je da razmjenjuju poslovno osjetljive informacije. Uz izravan način dogovaranja putem tajnih sastanaka, tu je i onaj putem javnih susreta, odnosno strukovnih udruženja i komora.

Konferencija koju je danas organizirao AZTN okupila je brojne domaće i inozemne stručnjake kako bi se razjasnila razlika između dozvoljene i nedozvoljene razmjene poslovnih informacija među poduzetnicima koji su konkurenti. U sklopu konferencije održane su i dvije panel rasprave: “Razmjena informacija s naglaskom na kartelne sporazume” i “Razmjena informacija u okviru komora ili udruženja poduzetnika – što je dopušteno, a što je zabranjeno”.

Na panelima su između ostalih sudjelovali i Despina Pachnou iz Odbora za tržišno natjecanje pri OECD-u, voditelj Odjela za zaštitu tržišnog natjecanja u poljskoj agenciji za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja Wojciech Dorabialski te voditelj Odjela za EU poslove pri talijanskoj agencija za zaštitu tržišnog natjecanje Gianluca Sepe.

Zamjenica voditelja predstavništva EK u Hrvatskoj Manica Hauptman naglasila je da je pošteno tržišno natjecanje važno za dobrobit potrošača, pružajući im nove izbore i utječući na finalnu cijenu dobara i usluga, a osim toga, potiče i efikasnost i inovativnost.