Agrokor
HUP je danas predstavio rezultate HUP skora za 2017.; Izvor: HUP

“Agrokor je tema koja se događa i okupira, no mimo toga događaju se ozbiljniji problemi na koje se treba fokusirati”, ocijenila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, na marginama današnjeg predstavljanja HUP Skora za 2017. godinu.

Na upit novinara Deranja je kazala kako za “činjenje reformi Agrokor nema nikakav utjecaj”.

“Ovu godinu Vlada je proglasila godinom u kojoj će se intenzivirati reforme, a i ovogodišnji HUP skor pokazuje kako nam je nužno potrebno ubrzanje promjena. Napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima.

Reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje desetljećima. To je ono što mi imamo sada. Međutim ta vremena su odavno prošla, današnji svijet se brzo mijenja i uspješne zemlje se kontinuirano prilagođavaju i vode računa o konkurentnosti”, istaknula je Deranja.

Branko Roglić, predsjednik NO HUP-a i vlasnik Orbica, je izjavio da se iskreno nada da porezni obveznici neće snositi trošak zbog situacije u Agrokoru.

“To je privatna tvrtka i Vlada je hrabro i odlučno ušla u rješavanje problema. Nadam se da će doći do sklapanja nagodbe i da će to biti bez opterećenja za porezne obveznike”, istaknuo je Roglić odgovarajući na upit novinara, javlja Hina.

Hrvatska i dalje jako zaostaje

Rezultat HUP skora za 2017. iznosi 36 bodova i pokazuje blagi rast u odnosu na 34 koliko je zabilježeno u 2016. godini. To je ponovno daleko ispod ocjena koje bi mogle značiti osjetan pozitivan pomak, ocjenjuju u HUP-u.

Tri su kritična reformska područja u kojima Hrvatska najviše zaostaje u odnosu na usporedne zemlje: opterećenje gospodarstva s ocjenom 20 od mogućih 100, tržište rada s ocjenom 24 i obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav s ocjenom od svega 26.

HUP Agrokor
Izvor: HUP

Preveliko porezno opterećenje

HUP skor pokazuje da Hrvatska ima najveći broj procedura plaćanja poreza od svih promatranih EU10 zemalja kao i da je porezno opterećenje značajno raslo od 2013. godine.

Omjer poreza, doprinosa i sličnih nameta naspram BDP-a povećan je s prosječnih 34 posto prije 2014. na aktualnih 36-37 posto, što niti mini porezna reforma 2017. nije uspjela promijeniti.

Hrvatska ima pozitivan fiskalni saldo jer je opterećenje strukturno poraslo, a to usporava zapošljavanje i rast, ističu poslodavci.

 

HUP je stoga još jednom pozvao Vladu da značajno smanji porezna i druga opterećenja koji otežavaju poslovanje i umanjuju izvoznu konkurentnost hrvatskih tvrtki.

“Sadašnja situacija i stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete porezne reforme i daljnje porezno rasterećenje i tvrtki i građana.

Situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti. Sadašnji rast plaća ne prati rast produktivnosti i umanjuje ionako nisu profitabilnost hrvatskog gospodarstva. To je dugoročno neodrživo jer ugrožava rast i razvoj tvrtki pa i sama radna mjesta”, rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Kritični obrazovanje, zdravstveni i mirovinski sustav

Na tržištu rada zabilježeni su pozitivni pomaci, međutim taj skor je i dalje u crvenom području (s 20 povećan je na 24), što znači da kritično ograničava rast i razvoj.

HUP smatra kako je nužno dodatno fleksibilizirati postupke zapošljavanja i otpuštanja.

Deranja: Znanja i vještine koje danas trebaju imati zaposlenici naša djeca uglavnom ne mogu dobiti unutar školskog sustava

Treće kritično područje su obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (26/100). Pokazatelji cjeloživotnog obrazovanja i udjela visokoobrazovanih u populaciji 30-34 godine starosti su u padu, dok u drugim zemljama uglavnom rastu. HUP upozorava da je to duboko zabrinjavajuće jer će imati negativan utjecaj na mogućnosti gospodarskog razvoja, osobito u industrijama koje se temelje na novim tehnologijama i znanju.

“Prestanimo samo raspravljati o reformi obrazovanja i pokrenimo konkretne promjene na svim razinama obrazovnog sustava. Kvaliteta obrazovanja ključna je za gospodarski i svaki drugi razvoj, a mi po svim usporedivim podacima i nismo ni u tom području konkurentni u odnosu na duge.

Znanja i vještine koje danas trebaju imati zaposlenici naša djeca uglavnom ne mogu dobiti unutar školskog sustava. U oblikovanju programa i pri definiranju upisnih kvota i dalje se premalo uvažavaju stvarne potrebe tržišta”, upozorila je Gordana Deranja.

Pravosuđe lošije nego ranije

Od kroničnih problema i dalje se ističe područje pravosuđa sa skorom 33 od mogućih 100 koje bilježi pad u odnosu na 2016. godinu. Pad za dva boda bilježi i javna administracija koja ima skor 45.

Od pozitivnih promjena ističe se HUP skor investicijskih i poslovnih barijera (porastao je s 20 na 35) te fiskalna konsolidacija (s 32 na 36 u 2017. godini).

Na temelju predstavljenih rezultata HUP skora poslodavci su Vladi uputili tri zahtjeva koja smatraju prioritetima: smanjenje opterećenja rada za minimalno dva postotna boda BDP-a u prvoj fazi, uz reforme koje će donijeti racionalizaciju rashodne strane proračuna radi očuvanja fiskalne discipline.

Zatim olakšano zapošljavanje i otpuštanje radnika, naročito kod malih poduzeća koja stvaraju gospodarski dinamizam i najviše doprinose zapošljavanju, te hitnu modernizaciju obrazovanja.

HUP Skor je alat koji mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj u usporedbi s 10 zemalja EU. Cjelovitu analizu HUP-a možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:

Zvonko Popović: Hrvatska je močvara u kojoj se pogoduje pojedincima
Vlada usvojila program reformi, evo što čeka poduzetnike