zakon
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a / Izvor: HUP

Vrlo nisku konkurentnost hrvatskog visokoobrazovnog te znanstveno-istraživačkog sustava, aktualni prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neće nimalo poboljšati, niti će dovesti do veće konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i društva, ocjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca koja je toliko nezadovoljno prijedlogom Zakona da je ponudila da će sama predložiti novi zakon, ili barem pomoći u poboljšanju rješenja koje priprema Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona.

“Konkurencija je temeljni pokretač razvoja gospodarstva i obrazovanja u razvijenom dijelu svijeta. Vjerujemo kako još ima vremena da se u Zakon implementiraju razvojno usmjerena rješenja koja nas odmiču od etatističkog načina razmišljanja primjerenijeg nekom prošlom vremenu nego današnjem trenutku velike konkurencije na zajedničkom EU tržištu rada. Ako je potrebno, HUP ima kapaciteta i viziju kvalitetnije uobličiti pojedine dijelove zakonskih rješenja ili predložiti čitavo novo rješenje”, izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a koji je jučer organizirao raspravu o novom prijedlogu zakona.

Ukida se mogućnost financiranja privatnih studija

HUP smatra kako rješenja koja donosi ovaj prijedlog nisu dovoljno kvalitetna u smislu upravljanja i financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, niti naglašavaju snažniju potrebu povezivanja rezultata javnog financiranja s društveno relevantnim rezultatima znanosti i obrazovanja.

Predviđeno uvođenje cjelovitog programskog financiranja visokih učilišta u HUP-u smatraju pozitivnim pomakom, ali nisu uvjereni da će ovi prijedlozi dati bolje rezultate nego dosadašnji pokušaji programskog financiranja.

Za razliku od postojećeg Zakona koji barem načelno ostavlja mogućnost podizanja kvalitete kroz stvaranje istinske konkurencije na području visokog obrazovanja, aktualni prijedlog Zakona predviđa potpuno ukidanje mogućnosti financiranja studija potrebnih za razvoj gospodarstva koje provode akreditirane ustanove čiji osnivači su privatni investitori.

Neprihvatljivo je da se takva opcija potpuno miče iz Zakona, čak i onda kada takvi studiji ne postoje u državnom visokom obrazovanju ili ne postoji dovoljno slobodnih mjesta za deficitarna zanimanja, ističe HUP.

Hoće li zakon dodatno potaknuti odlazak mladih

Dodaju da su takve prakse dovele do situacije da se u gotovo nepromijenjenom iznosu financiraju pojedine državne ustanove koje skoro da i nemaju studenata, dok smo s druge strane deficitarni sa stručnjacima u pojedinim zanimanjima, a za koja postoji ponuda akreditiranih studija na institucijama koje nisu u državnom vlasništvu.

“U tom smislu proklamirani koncept obrazovanja kao javnog dobra u slučaju visokog obrazovanja zapravo ne vrijedi za sve porezne obveznike, nego samo za one koji su spremni svoju budućnost potražiti unutar ponude obrazovanja u državnim institucijama.

Ovakvim propustom u Zakonu uvelike se potiče i odlazak mladih na studije u druge zemlje članice EU, što ima negativan efekt na domaće gospodarstvo i društvo, a posebno s obzirom na manjak radne snage i činjenicu kako su poslodavci zatražili nikad veće kvote za uvoz strane radne snage”, navode u HUP-u.

Nelojalna konkurencija u obrazovanju

Tvrde da usprkos nastojanjima predstavnika HUP-a te mišljenjima različitih institucija poput Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta o potrebi implementacije odredbi Direktive o uslugama u novi Zakon te kvalitetnijeg reguliranja pitanja nelojalne konkurencije, aktualni prijedlog Zakona propušta regulirati ovo područje.

Naime, nelojalna konkurencija često se pojavljuje kod provedbe gospodarskih usluga od općeg interesa u području obrazovanja, kao što su obrazovanje odraslih, programi za stjecanje djelomičnih kvalifikacija, MBA programi i općenito obrazovni programi koje građani plaćaju za vlastite potrebe poput studija uz rad.

“Time se zapravo pojedincima i institucijama osigurava nastavak nelojalnog konkuriranja realnom sektoru u provedbi takvih djelatnosti, s obzirom na to da im država dozvoljava korištenje javno financirane infrastrukture, a dijelom i rada zaposlenih koje taj isti realni sektor najvećim dijelom održava podmirivanjem poreza i raznih davanja”, kažu u Udruzi poslodavaca. Kao primjer navode regionalne razvojne agencije koje za obavljanje javnih funkcija djeluju kao neprofitne ustanove, a kod provedbe gospodarske djelatnosti nastupaju kao trgovačka društva.

Sve manje predstavnika gospodarstva u Nacionalnom vijeću

U svjetlu potrebe usklađivanja i povezivanja obrazovanja i gospodarstva, HUP je zabrinut zbog smanjivanja broja predstavnika gospodarstva i istovremenog povećanja broja predstavnika visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje.

“Ako je društvu zaista interes da njegova znanost i obrazovanje djeluju u sinergiji i za dobrobit društva, onda treba promisliti i o primjerenoj zastupljenosti onih koji će sutra zapošljavati diplomante i komercijalizirati rezultate znanstvenih istraživanja. Ukoliko se to ne dogodi i dalje ćemo dio studenata školovati za zavod za zapošljavanje i iseljavanje, a broj patenata i primjena znanstvenih istraživanja zadržat će se na dnu EU i svjetskih ljestvica”, ističe HUP.

Zaključuju kako se nekonkurentnim sustavom financiranja visokog obrazovanja, koji predviđa prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, država nije odlučila pokrenuti stvarno natjecanje visokoobrazovnih ustanova u podizanju kvalitete, što bi dovodilo do povećanja kompetitivnosti sustava u EU okvirima i time do stvaranja dobrobiti za građane, poslodavce i čitavo društvo.