penalizacije
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a / Izvor: HUP

Potaknut početkom sindikalne akcije prikupljanja potpisa za organizaciju referenduma o dobnoj granici za odlazak u mirovinu i brojnih komentara vezanih na mirovinsku reformu izrečenih tim povodom, Hrvatska udruga poslodavaca oglasila se priopćenjem u kojem je iznijela svoje prijedloge i pozvala sindikate i političare, svih stranaka, pozicije i opozicije, da se o mirovinskom sustavu raspravlja odgovorno jer je riječ o jednom od najvažnijih pitanja za građane.

U HUP-u smatraju da se umjesto paušalnih i populističkih fraza o mirovinskom sustavu i njegovim reformama treba razgovarati odgovorno i pri tome u fokusu trebaju biti meritum problema i konkretni prijedlozi kako mirovinski sustav učiniti dugoročno održivim uz osiguravanje dostojnih mirovina i što manju ovisnost o državnom proračunu. Priopćenje HUP-a prenosimo u cijelosti.

Tek svaki peti umirovljenik odradio puni staž

“Temeljni problem mirovinskog sustava leži u činjenici da je svega 20 posto naših umirovljenika steklo mirovinu pravom punog radnog staža ili starosne dobi. To znači da je samo 20 posto umirovljenika uplaćivalo puni iznos mirovinskih doprinosa iz svojih plaća za starosnu mirovinu.

Podatak da je prosjek radnog vijeka u Hrvatskoj malo veći od 30 godina, dok je istodobno, primjerice u Njemačkoj on preko 35 godina, je ono što je zabrinjavajuće jer to znači da su svi sadašnji umirovljenici uplatili za jednu četvrtinu manje nego što su trebali u svoju buduću mirovinsku štednju.

Na današnje uplate u mirovinski fond koji iznosi oko 19 milijardi kuna, to je oko pet milijardi kuna manje nego što je trebalo biti uplaćeno. Stoga je pravo pitanje kako stvoriti pretpostavke da što više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažom.

Za teške poslove bez penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu

Pitanje starosnih godina odlaska u mirovinu svakako treba povezati s uvjetima rada jer niti jedan poslodavac neće dozvoliti osobi od 65 ili 67 godina raditi težak fizički ili rizičan posao kojega ona ionako ne može obaviti.

Radnicima koji više nisu u stanju raditi treba osigurati ponosni odlazak u mirovinu bez penalizacije. Istodobno, činjenica je da je sa sadašnjom dobnom granicom za umirovljenje od 65 godina mirovinski sustav suočen s problemima.

Oko potrebe jačanja i povećavanja uplata u drugi stup kao i snažnijeg poticanja štednje u trećem stupu ne smije biti nikakve dileme.

penalizacije
Foto: Pixabay

Netaknut problem povlaštenih mirovina

Još jedan značajan problem prvog mirovinskog stupa čine mirovine stečene po posebnim uvjetima. HUP smatra da se takve mirovine treba izuzeti iz prvog mirovinskog stupa te ih izdvojiti u poseban fond koji se financira iz državnog proračuna. Time ćemo dobiti jasnu sliku koliko uplaćujemo i isplaćujemo za mirovine stečene radom, te ćemo znati koliki je stvarni manjak za isplatu mirovina, ali i osigurati transparentnost mirovinskoga sustava.

>> HZMO objavio: Mirovine bivših političara 10 puta veće od najnižih mirovina

Uza sve navedeno kad se govori o budućim mirovinama ključno je osigurati uvjete koji će gospodarstvu omogućiti održivo i na produktivnosti utemeljeno povećanje plaća, a time i povećanje uplata u mirovinski sustav.

Ubrzati reforme koje će smanjiti trošak poslovanja

Stoga HUP i ovom prilikom poziva Vladu da maksimalno ubrza sve reforme kojima će se smanjiti trošak i općenito poboljšati uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. Svako troškovno rasterećenje poslovanja ići će u povećanje plaća ili u projekte koji će osigurati novo zapošljavanje i to na novim radnim mjestima veće dodane vrijednosti i većih plaća. Hrvatski poslodavci su u zadnje tri godine u praksi pokazali da svaka ušteda i smanjivanje poreza i nameta zaista ide u korist radnika.

Radi svega ranije rečenog smatramo da eventualni referendum treba li raditi do 67 godine kojeg zagovaraju sindikati ne može doprinijeti nalaženju odgovora na probleme mirovinskog sustava. Rješenje za dugoročno održiv mirovinski sustav i više mirovine leži u potpuno drugim pitanjima i drugačijim raspravama.

HUP zato sve aktere poziva na vođenje socijalnog dijaloga, konstruktivnu i argumentiranu raspravu kako bismo došli do rješenja koja će zaista biti u interesu radnika, sadašnjih, ali i budućih umirovljenika i hrvatskog društva.”

Pročitajte i ovo:
67 je previše, znanstvenici iznijeli argumente
UMFO: Prosječne mirovine 2040. bi mogle biti oko 7000 kuna, ali uz jedan uvjeta