inovacijski
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe /Izvor: Hanfa

Prijedlog ministra rada Marka Pavića da se dobivanje mirovinskog dodatka od 27 posto uvjetuje prelaskom štediša iz drugog mirovinskog stupa u prvi mirovinski stup prema ocjeni Ante Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, nije dobro rješenje.

“Prijedlog o kojem govorite nije adekvatan za dugoročno rješenje. Njime se ne ukida drugi stup, ali se postavlja pitanje njegove svrhe. Uvođenjem dodatka uz uvjet, teret isplate mirovina u budućnosti se u potpunosti prebacuje na državu, a time se stvaraju dugoročne obveze po toj osnovi. Također se omogućava arbitraža između mirovine s reformom i mirovine bez reforme na dugoročnu štetu države jer će svatko htjeti prijeći u prvi stup budući da će mu biti veća mirovina bez obzira na to ima li male ili velike uplate”, izjavio je Žigman u intervjuu za Jutarnji list.

Pavićev prijedlog o uvjetovanoj isplati dodatka od 27 posto oštro su osudili vodeći stručnjaci za mirovinski sustav, mirovinski fondovi i Hrvatska udruga poslodavaca. Njihova osnovna zamjerka jest da taj prijedlog vodi ukidanju drugog mirovinskog stupa, punjenju proračuna na teret osiguranika, budućih umirovljenika, a da se pri tome neće osigurati veće mirovine. Detaljnije o tome možete pročitati ovdje.

Nema uštede za državni proračun

Osim što smatra da se na krivi način raspravlja o problemu dodatka na mirovinu od 27 posto, Žigman pobija i računice ministra Pavića o uštedama koje bi taj potez mogao donijeti državnom proračunu.

“Iz medijskih napisa stječe se dojam da će prijenosom štednje iz drugog u prvi stup nestati trošak plaćanja dodatka od 27 posto svim umirovljenicima, koji iznosi oko 40 milijardi kuna do 2040. godine. No, to nije točno jer kada umirovljenici prijeđu u prvi stup, predviđeno je da se njima isplaćuje 27 posto dodatka”, rekao je Žigman.

Pojasnio je da će spomenuti trošak od oko 40 milijardi kuna država ipak platiti, ali će u slučaju prelaska u prvi stup imati i obvezu doživotne isplate cijele mirovine, a ne tri četvrtine kako je to zamišljeno sadašnjim sustavom.

“Naravno, u kratkom roku država će ostvariti prihod od preuzimanja dotad prikupljene štednje u drugom stupu”, primjećuje šef Hanfe.

Hanfa predlaže dodatak proporcionalan odrađenom stažu

Hanfa predlaže da se budućim umirovljenicima, koji nisu uplaćivali cijeli radni vijek u drugi stup, omogući opadajući dodatak u cijelom mirovinskom razdoblju, i to 27 posto za one koji idu u mirovinu 2019., uz smanjenje za jedan postotni bod svake sljedeće godine. Tako bi dodatak za umirovljenike koji idu u mirovinu 2020. iznosio 26 posto za cijeli mirovinski vijek, za one koji idu 2021. godine 25 posto i tako redom.

“Tako bi se nadoknadile manje uplate i kraći dio radnog vijeka u kojem su budući umirovljenici uplaćivali u drugi stup. Time bi se pokazalo je Hrvatska socijalna država koja brine o svojim starijima, ali i da dodatak ima svoj konačni kraj, dok bi pozitivni učinci mirovinske reforme bili očuvani”, kazao je Žigman.

Prema Hanfinim izračunima, trošak za proračun bi u tom slučaju bio bi gotovo dvostruko manji nego u slučaju linearnog dodatka od 27 posto.

“Smatram da su očekivanja od mirovinske reforme prevelika i da se ne može očekivati da će mirovinska reforma odmah osigurati veće mirovine. Mirovinska reforma služi tome da se rastereti proračun i osigura isplate u skladu s uplatama u mirovinsku štednju. Sadašnji oblik mirovinskog sustava polazna je točka koju bi samo trebalo još više unaprijediti. Nažalost, uvijek je bilo i uvijek će biti ljudi s malim mirovinama, ali one nisu posljedica mirovinske reforme, nego općeg stanja u gospodarstvu te ih treba rješavati u sklopu socijalnih programa”, izjavio je Žigman za Jutarnji list.

Pročitajte i ovo:
Mirovinska reforma: Radit ćemo do 67. godine i gotovo svi prihvatiti solidarne mirovine?