Jadran
Medulin / Foto: Pixabay

Broj stanovnika u Medulinu i Ninu u srpnju se povećao oko pet puta, u kolovozu će rast biti i veći – čak 5,5 puta. Medulin, koji izvan turističke sezone ima samo šest tisuća stanovnika, u ljetnim mjesecima nabujat će na više od 33 tisuće ljudi, a slična je situacija i s gradom Ninom koji se u kolovozu napuni s 15 tisuća ljudi, a inače ima tek tri tisuće.

Medulin i Nin u vrhu su po opterećenosti brojem turista, ali situacija nije puno bolja ni u ostalih šest priobalnih županija, upozoravaju u HGK u kojem su napravili procjenu povećanja broja stanovnika u turističkoj sezoni.

Veliki pritisak na infrastrukturu

Među najopterećenijim gradovima su i Rovinj, Orebić, Mali Lošinj te Crikvenica. Veći su gradovi manje opterećeni navalom turista, ali samo zato što se statistički radi o relativno malom rastu broj dolazaka u odnosu na broj stanovnika. Pritisak na komunalnu i prometnu infrastrukturu velikih gradova je, međutim, druga priča, za što je možda najbolji primjer Split čije su gradske i prigradske prometnice zakrčene iako se u špici sezone dolaskom turista broj stanovnika poveća oko 11 posto, procjenjuju u HGK.

Prema istraživanju HGK-a, povećanje broja stanovnika u kolovozu na cijelom Jadranu kreće se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji (u srpnju 39 posto), do čak 129 posto u Istarskoj županiji (u srpnju 119 posto). Broj ljudi u Zadarskoj županiji tijekom srpnja i kolovoza poveća se 63, odnosno 66 posto, u Šibensko-kninskoj od 57 do 60 posto, u Primorsko-goranskoj od 51 do 55 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj od 52 do 54 posto.

Sezona nikako da se produži

U istraživanje se HGK upustio kako bi procijenio rast potražnje u trgovini i turizmu, opterećenje na komunalnu infrastrukturu na vrhuncu turističke sezone, ali i naglasio izrazitu sezonalnost turizma u Hrvatskoj.

HGK je uzeo u obzir samo pokazatelje o dolascima i noćenjima turista isključivo u komercijalnom smještaju, što implicira da su realni pokazatelji porasta broja stanovnika veći od onih koje je izračunao. Osim toga, analitičari HGK svoje su izračune temeljili na konzervativnoj procjeni o porastu broja noćenja od pet posto u odnosu na prošlogodišnju turističku sezonu.

Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u srpnju i kolovozu: U srpnju oko 29 posto, a u kolovozu oko 33 posto.

Lani je čak 49,2 milijuna noćenja, odnosno oko 95 posto ukupnog broja noćenja u ta dva mjeseca ostvareno u šest priobalnih županija, i to ovim redom: Istarska županija 15,2 milijuna ukupnih noćenja, Splitsko-dalmatinska 10,6 milijuna, Primorsko-goranska 9,3 milijuna, Zadarska županija 6,5 milijuna, Dubrovačko-neretvanska 3,8 milijuna te Šibensko-kninska 3,8 milijuna.

Jadran
Split / Foto: Pixabay

Nitko kao Hrvatska

“S obzirom na to da se na razini cijele godine preko 60 posto svih turističkih noćenja u godini ostvari u srpnju i kolovozu, a 91 posto noćenja turista ostvari se u šest spomenutih županija, može se govoriti o teritorijalnoj koncentriranosti i vremenskoj ograničenosti hrvatskog turizma”, ističu u HGK.

Ona postaje još vidljivija ako se usporedi broj ostvarenih turističkih noćenja u najboljem i najlošijem mjesecu u godini, odnosno tijekom kolovoza i siječnja: odnos je oko 60 naprema jedan. To je najlošiji pokazatelj sezonalnosti turizma koji ima neka članica EU – prva iduća zemlja po visini toga omjera je Grčka, ali i ona je daleko bolja od Hrvatske s omjerom otprilike 20 naprema jedan.

“Navedene procjene visokog porasta broja stanovnika u turističkoj sezoni, koja je vremenski izrazito ograničena na dva mjeseca, naglašavaju potrebu prekapacitiranja infrastrukture u turističkim destinacijama”, upozoravaju u HGK. Dodaju kako problem nije samo u preopterećenosti komunalne i prometne infrastrukture. Problema ima i u opskrbi budući da se trgovina na malo teško nosi s velikim (i kratkotrajnim) skokom broja kupaca tijekom srpnja i kolovoza.