Markov
Zoran Löw i Davor Huić / Izvor: Udruga Lipa

Predstavljanje ‘Crne knjige trošenja javnog novca’, koje je jučer organizirala Udruga Lipa, točno godinu dana nakon što je počela prikupljati informacije o neodgovornom trošenju novca poreznih obveznika na svim razinama, očekivano je privuklo veliku pažnju javnosti. Kako i ne bi, kada je Udruga uz pomoć građana i na temelju javno dostupnih podataka, prije svega državne revizije, objelodanila slučajeve rasipanja novca koje se blago može nazvati apsurdnima i koje u konačnici “gutaju” milijarde kuna.

Najnoviji, koji nam se svima odvija pred očima, “majka svih primjera rasipanja javnog novca”, kako je predsjednik Lipe Davor Huić opisao je slučaj Uljanika, financijskim razmjerima nekoliko puta premašuje svih ostalih stotinjak opisanih slučajeva zajedno.

Uljanik – tipičan primjer

“Problem je u državnim jamstvima, ne samo za Uljanik. On je tipičan primjer svih ostalih jamstava koje je država dala u proteklih 20 godina. Radi se o ukupno 35 milijardi kuna, uz nikakva osiguranja naplate, a najgore je što nemamo nikakve analize koje bi opravdale sva ta ulaganja”, izjavio je Huić.

Smatra da bi Vlada trebala izvući pouke iz slučaja Uljanik i napraviti nove, jasne procedure davanja jamstava i njihove kontrole. To nisu jedine preporuke koje je Udruga Lipa istaknula, nekoliko ih je za razna područja, od korištenja državnih stanova, do zdravstva, pravosuđa i financiranja udruga. Zajedničko im je da se traži veća transparentnost i odgovornost na svim razinama vlasti. Preporuke idu i za većom efikasnošću javnog sektora i smanjivanje troškova, ali ne na štetu građana i kvalitete usluga.

Smisao cijelog projekta je osvješćivanje građana koji često i nisu informirani o raznim slučajevima rasipanja novca i bahatog ponašanja nekih političara – kao što je recimo evidentirani slučaj općine Polača čiji su se čelni ljudi na račun poreznih obveznika počastili janjetinom za 33 tisuće kuna – ali se nameće pitanje kako sve te preporuke involvirati u političke procese.

Markov
Davor Huić, Velimir Šonje, Vuk Vuković i Zoran Löw / Izvor: Udruga Lipa

Šonje: Izvršna vlast reagira na pritisak

“Izvršna vlast uopće ne percipira preporuke nego reagira samo na pritisak”, misli ekonomski analitičar Velimir Šonje koji vjeruje da se s mrtve točke možemo pokrenuti samo uz javni pritisak, u čemu vidi veliku ulogu medija i civilnog društva.

“Moje je pitanje, tko će zbog Uljanika doći protestirati na Markov trg, ako već mislite da je to loše”, kazao je Šonje koji je sve slučajeve iz ‘Crne knjige’ sveo na političke fenomene kao što su mito, korupcija, nepotizam, klijentelizam… Istaknuo je i da opisano slučajevi govore da se u javnom prostoru često koriste ideološko-makroekonomski argumenti (očuvanje radnih mjesta, npr.) da bi se zamaglili stvarni interesi pojedinaca ili skupina.

>> Korupcija ušla u sve pore društva. Tko nije umrežen, odlazi

Primjera koji to opisuju je zaista mnogo. Primjerice, u 4.500 državnih stanova useljeno je bez ugovora, a država je otpisala 133 milijuna kuna potraživanja samo u razdoblju od 1995. do 2013. godine.

Ili, građani i poduzeća godišnje za vodni sustav plaćaju oko dvije milijarde kuna naknada i raznih parafiskalnih nameta, a 49 posto vode se gubili ili kroz zastarjele cijevi još iz doba Austro-Ugarske ili zbog brojnih ilegalnih priključaka. Ili, Hrvatska subvencionira i privatna poduzeća daleko iznad razine prosjeka EU, u zdravstvu je u administraciji zaposleno gotovo pet puta više ljudi nego što je liječnika…

Odsustvo bilo kakve odgovornosti

“Zajednički nazivnik svih tih slučajeva je odsustvo bilo kakve odgovornosti. Kada ste na primjer čuli da je neki sudac odgovarao zato što godinama, pa i desetljećima nije donio presudu? U javnim poduzećima plaće i pozicije uopće ne ovise o rezultatima poslovanja i kompetencijama svakog člana uprave. U Hrvatskoj postoje kvalitetni ljudi, ali je problem u selekciji”, istaknuo je Vuk Vuković.

U Lipi ističu da je jedan od razloga zaostajanja Hrvatske u maćehinskom odnosu političkih elita prema javnim sredstvima i u privatizaciji novaca poreznih obveznika. Najavili su nastavak projekta ‘Crna knjiga‘ jer, kažu, žele potaknuti promjene na bolje i smanjiti prostor za manipulaciju.

Pročitajte i ovo:
Bjelovar kao primjer: Otvorenim proračunom protiv korupcije