braniteljske povlastice
Foto: Pixabay

EK u svojim izvještajima o provedbi reformi godinama upozorava da su povlastice koje u Hrvatskoj imaju veterani i ekonomski problematične i društveno nepravedne. Međutim umjesto da osmisli mjere kojima bi se veterane vratilo na tržište rada, vlada Andreja Plenkovića proširila je braniteljska prava te učvrstila njihov povlašten položaj u društvu, piše Tportal koji je istražio koliko država plaća za braniteljske povlastice.

Kritizirajući Vladinu politiku, Europska komisija je u ovogodišnjem izvješću naglasila da su “hrvatske vlasti odlučile proširiti povlastice koje su odobrene ratnim veteranima i članovima njihovih obitelji, što je ‘rezultiralo povećanjem njihovih najviših mirovina’, a istovremeno je ‘jako malo učinjeno da se veterane reintegrira na tržište rada'”.

U istom izvješću EK ističe da su za razliku od braniteljskih, (ostale) hrvatske mirovine najniže u EU u odnosu na plaću te da je Hrvatska među rijetkim zemljama gdje se očekuje smanjenje javnih izdvajanja za mirovine mjereno udjelom u BDP-u. Javni izdaci za mirovine sa sadašnjih oko 10 posto BDP-a past će na manje od sedam posto BDP-a, pokazuju projekcije EK. Više o tome pisali smo ovdje.

Braniteljske mirovine najveći izdatak

EK naglašava i da su veteranske mirovine u prosjeku dvostruko veće od običnih.

>> Mirovine rastu u prosjeku 63 kune, braniteljima 151 kunu

Na osnovi novih prava, proračun Ministarstva branitelja u 2018. godini narastao je za 15 posto, na 1,3 milijarde kuna. Pritom treba naglasiti da se iz njega pokriva manji dio braniteljskih potreba, a lavovski dio troškova financira se iz mirovinskog fonda, piše Tportal.

Daleko najveća stavka u izdacima za braniteljsku populaciju su braniteljske mirovine, a ostvaruju se po posebnim propisima. Prema posljednjim podacima HZMO-a, braniteljske mirovine prima ukupno 113.807 hrvatskih branitelja ili članova njihovih obitelji.

Od ukupnog broja, 71.366 branitelja prima mirovinu po osnovi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u prosječnom iznosu od 5616 kuna, a 35.659 branitelja prima mirovinu priznatu prema općim propisima, ali uz povlastice iz spomenutog zakona u prosječnom iznosu od 2511 kuna.

Tu je još 6782 pripadnika HVO-a s prosječnom mirovinom od 2964 kune. Riječ je o ukupnom godišnjem trošku od 6,1 milijardu kuna, koji čini 15,7 posto svih mirovinskih troškova.

Nove povlastice i širenje prava

Zadnjim izmjenama zakona otvoren je prostor za povećanje braniteljskih mirovina povećanjem osnovice za minimalnu mirovinu, ukidanjem odluke o smanjenju mirovina iz 2014., priznavanjem dvostrukog staža za vrijeme sudjelovanja u obrani te proširenjem mirovinskih prava za pripadnike HVO-a.

Kada se uračunaju sve nove povlastice, izdvajanja za braniteljske mirovine će prema projekcijama Ministarstva rada i socijalne skrbi 2025. godine dosegnuti 8,3 milijarde kuna.
Iz budžeta Ministarstva branitelja, koji je veći od proračuna za kulturu, pokrivaju se troškovi različitih programa i aktivnosti namijenjenih braniteljskoj populaciji. Najveća dio budžeta odlazi na socijalnu pomoć (opskrbnine) i naknade sudionicima i žrtvama rata, za što je u 2017. godini utrošeno 684,9 milijuna kuna.

Na skrb za hrvatske branitelje, koja pokriva programe psihosocijalne pomoći, stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, financiranje projekata udruga, organizacije pokopa uz vojne počasti i sl., utrošeno je 131,3 milijuna kuna za troškove.

Prednost pri zapošljavanju i korištenju javnih usluga

Treća stavka po veličini je stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji, za što je lani utrošeno 82,3 milijuna kuna.

Nadalje, branitelji su oslobođeni od naknade prilikom prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Ako znamo da se ta naknada kreće od 2,5 posto do pet posto tržišne vrijednosti zemljišta, jasno je o kolikim je potencijalnim gubicima riječ.

Određene kategorije branitelja imaju pravo na carinske i porezne olakšice pri nabavi automobila te oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, kao i participacije u zdravstvu.

Među povlasticama koje izazivaju najviše kritika one su koje braniteljima i članovima njihovih obitelji omogućuju prednost prilikom zapošljavanja ili korištenja javnih usluga (prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi i sl.).

Iako ne stvaraju troškove za proračun, te povlastice izazivaju nezadovoljstvo građana jer ih stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na branitelje, piše Tportal.