odljev
Foto: IRO

Ponukan populističkim idejama koje su u javni prostor plasirale stranke Most, Živi zid i Reformisti prema kojima bi Hrvatska od Europske unije trebala tražiti odštetu za masovno iseljavanje iz Hrvatske, Tportal je pokušao izračunati koliko Hrvatsku košta odljev mozgova u razvijene zemlje Europske unije, uzimajući u obzir broj iseljenika i troškove njihovog školovanja.

Prema podacima koje je dobio od Ministarstva znanosti i obrazovanja, prosječni godišnji trošak školovanja studenta, koji uz školarinu uključuje troškove studentskog standarda (smještaj i prehrana) iznosi 27.550 kuna (3720 eura).

U četiri godine iselilo 24.000 fakultetski obrazovanih Hrvata

Zadnje izvješće Eurostata pokazuje da u drugim državama Europske unije dulje od godinu dana živi 348.300 radno sposobnih osoba u dobi od 20 do 64 godine s hrvatskim državljanstvom. Riječ je o čak 14 posto radno sposobnog stanovništva koje živi u Hrvatskoj. Po tom kriteriju Hrvatska je na trećem mjestu u EU, nakon Rumunjske (19 posto) i Litve (15 posto).

Od ulaska u Europsku uniju broj iseljenika povećao se za 82.300 ili 31 posto. Među novim iseljenicima najviše je rastao broj visokoobrazovanih. Broj onih s hrvatskom putovnicom i završenim fakultetom koji su našli posao u EU narastao je u četiri godine (od 2013. do 2017.) za 24.000, s 36.600 na čak 60.600.

Dakle, u četiri godine iz Hrvatske je iselilo 24.000 fakultetski obrazovanih osoba. Direktna šteta procijenjena na temelju ulaganja u njihovo školovanje (pet godina studija) iznosi 446,4 milijuna eura. Ako se tome doda njihovo ranije školovanje (osnovna i srednja škola), trošak se penje na milijardu eura.

Troškovi školovanja iseljenih oko dvije milijarde eura

Kada se fakultetski obrazovanim građanima pribroje iseljenici sa srednjom i nižom stručnom spremom, ukupna šteta koju je Hrvatska pretrpjela zbog vala iseljavanja mjerena cijenom školovanja kreće se oko dvije milijarde eura, navodi Tportal.

Ističe, međutim, da računica nije tako jednostavna jer iseljavanje donosi i neke koristi. Osim što je njihovim odlaskom država značajno uštedjela na socijalnim naknadama i troškovima za nezaposlene, hrvatski iseljenici postali su značajan izvor deviza.

Samo u 2017. hrvatski gastarbajteri koji su pronašli poslove diljem svijeta u Hrvatsku su poslali 1,04 milijarde eura. Od pristiglih doznaka u Hrvatsku, 566 milijuna eura uplaćeno je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a.