središnja
Foto: Pixabay

Republika Hrvatska uputila je Europskoj središnjoj banci (ECB) zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ECB-a i Hrvatske narodne banke (HNB) u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma (JNM), priopćio je HNB.

Zahtjev su potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić

Upućivanje tog zahtjeva jedan je od posljednjih koraka koji hrvatska Vlada mora poduzeti prije nego što premijer i guverner službeno zatraže uvođenje eura i ulazak u zajednički tečajni mehanizam eurozone.

“Namjera je Republike Hrvatske istodobno ući u mehanizam bliske suradnje s ECB-om i u tečajni mehanizam ERM II”, ističe se u priopćenju HNB-a.

Uspostava bliske suradnje zapravo znači davanje dodatnih ovlasti europskoj banci u kontroli domaćeg bankarskog sektora. ECB, podsjetimo, već kontrolira tri četvrtine hrvatskog bankarskog sustava, odnosno poslovanje banaka u Hrvatskoj koje su u stranom vlasništvu (Zaba, PBZ, Erste…). Ostale banke u domaćem vlasništvu, od kojih je najveća Hrvatska poštanska banka, sada kontrolira isključivo HNB, a nakon uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom, superviziju poslovanja i tih banaka postupno će preuzimati ECB.

Što je Jedinstveni nadzorni mehanizam

“Jedinstveni nadzorni mehanizam (JNM) prvi je stup bankovne unije, a čine ga ESB i nacionalna nadležna tijela država članica koje sudjeluju u mehanizmu. Sudjelovanje je automatsko za države članice europodručja, a dobrovoljno za države članice izvan europodručja te se uspostavlja bliskom suradnjom s ECB-om”, pojašnjavaju u HNB-u.

Dodaju da su glavni ciljevi JNM-a osiguravanje sigurnosti i pouzdanosti europskoga bankovnog sustava te doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europskoj uniji. Ulazak u blisku suradnju preduvjet je za sudjelovanje u JNM-u, u kojemu ECB obavlja poslove supervizije nad kreditnim institucijama u europodručju.

Proces uspostave bliske suradnje s ECB-om sastoji se od dva glavna dijela − prilagodbe regulatornog okvira te sveobuhvatne ocjene kreditnih institucija.

ECB-om
Foto: Pixabay

Promjena zakona o kreditnim institucijama u hitnoj proceduri

Prvi dio uključuje pripremu i donošenje relevantnih nacionalnih propisa kojima se omogućuje ECB-u provođenje supervizorskih zadataka u skladu sa spomenutim propisima o bliskoj suradnji, te ECB-ovu ocjenu tih propisa.

U skladu s takvom procedurom, zahtjevu Republike Hrvatske priložen je i Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona, dodaje je su u priopćenju HNB-a.

Drugi dio podrazumijeva sveobuhvatnu ocjenu banaka u državi članici koja želi uspostaviti blisku suradnju s ECB-om. Riječ je o ispitivanju banaka koje se sastoji od provjere kvalitete njihove imovine i testiranju njihove otpornosti na šokove.

Ocjenjivanje banaka trajat će do 12 mjeseci

Slijedom toga, zahtjevu Republike Hrvatske priložena je i informacija o kreditnim institucijama, kao i o podružnicama kreditnih institucija iz drugih zemalja koje posluju u Republici Hrvatskoj, odnosno podatak o sveukupnoj imovini za svaku pojedinu banku.

Proces ocjenjivanja kreditnih institucija traje šest do 12 mjeseci nakon prilagodbe mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva.

Na kraju oba dijela procesa ECB donosi odluku o početku bliske suradnje te utvrđuje koje su od kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj značajne institucije nad kojima ESB provodi izravnu superviziju. Nad preostalima, manje značajnim institucijama, HNB će superviziju provoditi u ime ECB-a, navodi se u priopćenju.

Uspostavom bliske suradnje predstavnici HNB-a bit će članovi zajedničkih supervizorskih timova u ECB-u te provoditi izravnu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj, a HNB će ujedno imati i svog predstavnika u najvišemu supervizorskom tijelu odlučivanja u ECB-u, Nadzornom odboru.

Pročitajte i ovo:
Velimir Šonje: Kuna nije prava valuta, ne treba žaliti za njom