hrvata
Foto: Fotolia

Vijest da će se Hrvatska u Vijeću Europe, čijim Odborom ministara je počela predsjedati, posvetiti borbi protiv korupcije, izazvala je podsmijeh ne samo zato što je došla u jeku afere Hotmail i otkrivanja grupe Borg, nego i zbog opće percepcije o Hrvatskoj kao zemlje u kojoj kroupcija cvate.

Za europske institucije suzbijanje korupcije je visoko na listi prioriteta. Razrađuju se politike i provode opsežna istraživanja o raširenosti korupcije. Posljednje takvo proveo je Eurobarometar u listopadu prošle godine u svim članicama EU.

Korupcija u biznisu izraženija nego u svakodnevnom životu

Po percepciji o raširenosti korupcije drugi smo u EU – 59 posto Hrvata kaže da je pogođeno korupcijom u svakodnevnom životu – iza Rumunja kojih 68 posto tvrdi isto, a na trećem mjestu su Španjolci s 58 posto. Slijede Cipar s 50 posto, pa Grčka s 46 posto, Portugal i Slovačka s 42 posto, Italija s 41 posto te Slovenija s 35 posto.

Najmanje su korupciji u svakodnevnom životu izloženi građani Danske i Nizozemske (četiri posto), Luxemburga i Finske (pet posto), Njemačke (šest posto), Francuske (osam posto), Estonije (10 posto) i Švedske (11 posto).

Za Hrvatsku su međutim porazni rezultati istraživanja poduzetnika – 92 posto (!) ih kaže da je u našoj zemlji korupcija raširena. Gori od nas su samo Ciprani koji su svi (sto posto ispitanih poduzetnika) rekli da je na Cipru korupcija svakodnevna pojava. Prosjek EU je 37 posto, a najmanje korupcije vide Danci, Luksemburžani, Finci i Šveđani (12, 22, 29 i 35 posto).

Koliko nas korupcija košta

Materijalna šteta od gospodarskog kriminala i korupcije u Hrvatskoj lani je iznosila više od 2,2 milijarde kuna, gotovo 600 milijuna više nego 2016. godine, službeni su podaci MUP-a. Zagreb i okolica neslavni su rekorderi s prijavljenih 1.400 gospodarskih malverzacija koje su nanijele štetu veću od 1,5 milijardi kuna. Toliko je otprilike bio gubitak cijele Hrvatske u 2016 godini! Najčešća korupcijska kaznena djela odnose se na zlouporabu položaja i ovlasti od strane službene osobe te primanju mita.

Da je korupcija problem za poslovanje njihovog poduzeća izjavilo je 58 posto hrvatskih poduzetnika. Više od polovice poduzetnika u Hrvatskoj trpi zbog korupcije. EU prosjek je 37 posto. Najviše problema zbog korupcije u poslovanju vide u Rumunjskoj (85 posto), Cipru (68 posto), Grčkoj (67 posto) te Bugarskoj (62 posto).

S druge strane, korupcija kao problem u poslovanju gotovo da ne postoji u Danskoj u kojoj samo dva posto poduzetnika tvrdi suprotno, Irskoj i Švedskoj (osam posto) te u Ujedinjenom Kraljevstvu (devet posto).

U javnoj nabavi nije sve tako crno

Zanimljivo je, međutim, da je ocjena o utjecaju korupcije na poslovanje znatno blaže. Na pitanje: “Mislite li da je korupcija razlog radi kojeg niste pobijedili na natječaju ili postupku javne nabave u posljednje tri godine?”, potvrdno je odgovorilo 27 posto poduzetnika iz Hrvatske.

Isto toliko poduzetnika potvrdno je na ovo pitanje odgovorilo u Njemačkoj i Luksemburgu, a samo jedan postotni bod više u Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Da su zbog korumpiranog sustava javne nabave ili namještenih natječaja izgubili posao tvrdi dvostruko više poduzetnika iz Rumunjske i Bugarske (62 posto) ili Grčke (52 posto), što i ne iznenađuje toliko s obzirom na raširenu percepciju korupcije u tim zemljama. Svojevrsno je iznenađenje da slovenski poduzetnici u daleko višem postotku (44 posto) smatraju da ih korupcija priječi u dobivanju poslova na natječajima ili u javnoj nabavi.

Slično je i u Francuskoj (43 posto), dok samo 12 posto poduzetnika u uređenoj Danskoj od koje Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europe ima ovaj problem.

korupcija
Foto: Pixabay

Koji oblici korupcije najviše muče poduzetnike

Iako relativno uređeni, sustavi javnih nabava i natječaja nisu lišeni raznih oblika korupcija. Poduzetnici su taksativno naveli koji su to:

1. Specifikacije skrojene po mjeri odabranih – 75 posto naših poduzetnika izdvojilo je ovo kao najčešći oblik korupcije s kojim se susreću. Prosjek EU je 61 posto, dok je u Sloveniji 79 poduzetnika navelo da ih to sprječava u dobivanju posla.

2. Nejasni kriteriji odabira i ocjene – po tome smo u vrhu sa 68 posto (prosjek EU je 54 posto). Što je još gore, u 2017. je 20 posto više domaćih poduzetnika navelo nejasne kriterije i ocjene kao izvor korupcije u odnosu na 2015. godinu. Da nije tako, Hrvatska bi bila u prosjeku EU, ili čak ispod njega.

3. Tajno dogovaranje na natječajima – i po tome smo u vrhu, odmah iza Slovenaca. U Hrvatskoj 75 posto ispitanih poduzetnika smatra da poslove gube zbog tajnih dogovora, u Sloveniji 79 posto, a na razini cijele svaki drugi poduzetnik (51 posto), ističe to kao problem.

4. Sukob interesa kod procjene ponuda – u Hrvatskoj 64 posto poduzetnika prepoznaje ovaj oblik korupcije, dok je on na razini EU problem za 54 posto ispitanika.

5. Uključenost ponuđača u kreiranje specifikacija – 60 posto hrvatskih poduzetnika misli da ih to sprječava u dobivanju posla, daleko više u odnosu na prosjek EU (48 posto). Njega dižu Cipar (77 posto), Slovenija i Grčka (69 posto), dok je kreiranje specifikacije od strane uključenih ponuđača najmanje izraženo u Irskoj, Estoniji i Finskoj (od 25 do 29 posto).

6. Zloupotreba žurnog postupka kao opravdanja za direktne pogodbe ili ubrzane procedure – u Hrvatskoj je opet iznad prosjeka EU i to za visokih 13 postotnih bodova (59 posto u Hrvatskoj, u EU 46 posto).

7. Aneksi ugovora nakon zaključenja – 57 posto domaćih poduzetnika naknadno prekrajanje ugovora vidi kao oblik korupcije koji ih izbacuje iz igre. Na razini EU na to se žali 40 posto ispitanih poduzetnika, najviše u Grčkoj (61 posto). Mi smo odmah iz Grka, a na drugom polu su recimo Finska (24 posto) ili Estonija i Irska (27 posto).

Politika i sudstvo glavni izvori korupcije

Niti u jednoj drugoj zemlji sudovi nisu tako loše ocijenjeni kao kod nas. Čak 58 posto Hrvata smatra da su sudovi korumpirani. Slijede nas Bugari, a još samo u Slovačkoj i Sloveniji više od polovice ispitanih građana smatra da ima korumpirano sudstvo.

Odmah iza političkih stranaka i političara, na treće mjesto po korumpiranosti, hrvatski građani smještaju sudstvo. Čak 58 posto ispitanika u Hrvatskoj je reklo da su sudovi korumpirani i po tome je Hrvatska neslavni rekorder EU.

Niti u jednoj drugoj zemlji sudovi nisu tako loše ocijenjeni kao kod nas. Iza hrvatskog sudstva, po korumpiranosti je bugarsko – 56 posto bugarskih građana je reklo da je njihovo sudstvo korumpirano, ali ga ne percipiraju kao tri najkorumpiranija javna sektora, kao u Hrvatskoj. Bugari, naime, smatraju da su kod njih najkorumpiraniji policija i carina, zdravstvo te inspektori.

U zemljama Nove Europe, s kojima se volimo uspoređivati, još samo u Slovačkoj i Sloveniji više od polovice ispitanih građana smatra da ima korumpirano sudstvo. U Slovačkoj 52 posto ispitanih, u Sloveniji 51 posto.

Što se događa kada se korupcija otkrije i prijavi?

Odgovor na ovo pitanje je dvojak, ovisno o tome jesu li pojedinci i poduzeća uhvaćeni u sitnoj korupciji ili pak u krupnoj u kojoj su s prstima u pekmezu uhvaćeni visoki dužnosnici.

Da će pojedinci i poduzeća uhvaćeni u sitnoj korupciji biti primjereno kažnjeni uvjereno je 42 posto naših poduzetnika i po tome ne odudaraju od prosjeka EU.

Sasvim je druga priča s krupnom korupcijom: samo pet posto (!) hrvatskih poduzetnika smatra da će uhvaćeni u korumpiranju visokih dužnosnika biti primjereno kažnjeno. Mnogobrojne afere koje nisu dobile pravosudni rasplet u samo dvije godine smanjili su vjeru da će visoka korupcija dobiti pravosudni rasplet za čak 14 postotnih bodova. Da nije tako, Hrvatska bi se približila prosjeku EU u kojoj 30 posto poduzetnika smatra da se visoka korupcija primjereno kažnjava.

Ne čudi stoga da hrvatski građani (ne samo poduzetnici, kao posebno ispitana skupina u Eurobarometrovom istraživanju) kao najkorumpiranije doživljavaju političke stranke (61 posto ih to misli). Da su političari, i to na svim razinama, nacionalnoj regionalnoj i lokalno, korumpirani misli 59 posto ispitanika.

Ne sumnjamo da će u sljedećem istraživanju Eurobarometra rezultati po Hrvatsku biti još lošiji. I prije afere Borg 90 posto hrvatskih poduzetnika bilo je uvjereno da prebliske veze biznisa i politike u našoj zemlji vode do korupcije. Uz korumpirano sudstvo malo je vjere da će se nešto promijeniti.