Tolar
Ilustracija: Pixabay

Zadruga za etično financiranje (ZEF) u roku mjesec dana imat će spremnu platformu temeljenu na blockchainu za uvođenje lokalne valute koju zasad nazivaju ZEF-kuna. Ta će valuta imati vrijednost domaće službene valute (jedna ZEF-kuna vrijedit će jednu kunu), a koristit će je članovi ZEF-a u međusobnim transakcijama i transakcijama unutar zadruge, najavio je Goran Jeras, upravitelj ZEF-a.

“Ulozi naših članova su na računu ZEF-a i članovi ih ne mogu koristiti. Taj je novac trenutačno neaktivan, nema ni kamate. Kako bismo omogućili članovima da ojačaju svoju financijsku snagu i povećaju ekonomsku aktivnost, odlučili smo stvoriti internu valutu. Njome će moći plaćati proizvode i usluge ostalih članova zadruge, uz popuste od pet ili 10 posto”, kaže Jeras.

Osim što će članske uloge ZEF-ovaca pretvoriti u ZEF-kune isto će učiniti i s dodatnim ulozima koje prikupljaju za osnivanje etične banke.

I otočani razmišljaju o lokalnim valutama

U planu je lansiranje još jedne lokalne valute za financiranje kupnje vjetroelektrane Kom-Orjak-Greda (VE KOG) u Blatu na Cetini, tzv. vjetrokune, a u drugom koraku i valute vezane uz kilovat sat pri čemu će jedna jedinica uložene kune biti jednaka kilovat satu proizvedene energije iz vjetroelektrane. Time će se izbjeći će promjene cijena električne energije na tržištu.

ZEF kupio vjetroelektranu, kažu da je to primjer poticanja lokalne zajednice

O stvaranju lokalne valute ZEF razgovara i s Pokretom otoka koji zagovara odgovorni i održivi razvoj otoka. Jeras pojašnjava kako lokalne valute mogu promijeniti preveliku ovisnost o turizmu jer gotovo svaki otok može koristiti svoju valutu. Osim što može služiti kao suvenir za turiste, ona može nuditi i popuste za lokalne proizvode, što može posve promijeniti dinamiku zajednice, pojašnjava Jeras.

U svijetu ima već mnogo uspješnih primjera primjene lokalnih valuta, o čemu je na Petoj konferenciji o dobroj ekonomiji koja se krajem prošlog tjedna održala u Zagrebu govorio Jean Rossiaud, predsjednik Léman Currency Association i gradski vijećnik Ženeve iz Stranke zelenih.

Ženeva na financijsku krizu odgovorila lokalnom valutom

U Europi, naime, sve više gradskih vlasti pokreću stvaranje lokalnih valuta na lokalnoj i regionalnoj razini. Lokalna valuta Léman iz Ženeve (nazvana po tamošnjem jezeru) koju su gradske vlasti pokrenule u rujnu 2015. smatra se jednim od najboljih primjera iz Švicarske.

“To je odgovorna i etična valuta budući da svaka tvrtka koja se uključi u projekt potpisuje povelju o odgovornosti kojom se obvezuje razvijati dobru ekonomiju”, rekao je Rossiaud.

Pojasnio je da se na lokalnu valutu ženevske gradske vlasti odlučili kao odgovor na klimatsku i financijsku krizu. Léman dolazi kao kriptovaluta, ali i kao papirnata novčanica, a jedna od njezinih glavnih prednosti je što ju se može koristiti kao dio uzajamnog kreditnog sustava.

“Zbog utjecaja financijske krize lokalna poduzeća su teško dolazila do bankovnih kredita, pa smo pokrenuli sustav uzajamnog kreditiranja između tvrtki koje dijele vrijednosti i koje su tako stvorile i ojačale ekonomske veze. Financijska kriza i nedostatak financiranja od strane banaka pokazale su da su ugrožene i ekonomije kojima je dobro išlo. Stoga se moraju naći lokalni modeli koji su otporni na globalne krize”, pojasnio je Rossiaud. I dodao kako im je cilj stvaranje ekonomije s većom društvenom i ekološkom odgovornošću.

Naglasio je da sustavom lokalne valute ne pokušavaju zamijeniti tradicionalni financijski sustav. “Cilj nam je da obuhvatimo dva posto tradicionalne realne ekonomije i stvorimo sustav koji je komplementaran klasičnom sustavu”, kaže Rossiaud. Poduzeća, naime, dio plaćanja mogu obavljati u valuti Léman, a dio u eurima ili francima.

Valutu Léman su prihvatila tri gradonačelnika u okolici Ženeve koji i svoje zaposlenike plaćaju njome i tako jačaju lokalnu ekonomiju i lokalne poreze. Osnovali su i brojne zadruge, udruge vezane za stanovanje, pokrenuli komoru. Imaju i etičnu banku, Švicarsku alternativnu banku, koja prikupljene uloge (depozite) u eurima koristi za ekološke i društveno odgovorne projekte.

Blockchain, alat za novi društveni dogovor

Po sličnom modelu koji ZEF pokušava razviti u Hrvatskoj, švicarska etična banka za uloge u službenoj valuti izdaje svoju valutu Léman koju članovi banke koriste za kupovanje na etičan način. Rossiaud kaže da potrošači jako dobro prihvaćaju taj model.

Švicarci također koriste blockchain tehnologiju kao alat za povećanje transparentnosti transakcija, ali i za decentralizaciju.

“Čar blockchaina nije bitcoin ni brza zarada. Prvi put imamo tehnologiju koja omogućuje implementaciju bilo kakvog društvenog dogovora i zahvaljujući kojoj je nemoguće varanje. Zamislite valute vezane uz primjerice proizvodnju hrane ili kulturne priredbe koje potpuno rješavaju spekulativno variranje cijena. To može biti početak razvijanja jedne nove ekonomske paradigme puno primjerenije zajednicama nego što je ova danas”, kaže Jeras.

Naglašava kako stvar nije u tehnologiji, nego u njezinom prihvaćanju. “Vjerujemo da će ju naši članovi prepoznati kao koristan alat”, ističe Jeras koji očekuje otpore naše centralne banke.

“Ali ne vidim kako se to, osim nekom teškom represijom može zaustaviti. Radi se o dubokim promjenama poput onih koje je nekad donijela industrijska revolucija”, zaključio je Jeras.

Pročitajte i ovo:
Goran Jeras: Otpori osnivanju etične banke su veliki, mi ne odustajemo
Kako blockchain mijenja poslovne modele poduzeća