Rimac
Mate Rimac / Izvor: Rimac Automobili

Već za šest do deset godina koristit ćemo aute koje niti ćemo sami voziti niti će oni biti u našem vlasništvu. Tehnološka rješenja koja će to omogućiti sada se razvijaju i nema nikakve dvojbe da će se to dogoditi jer je unutar automobilske industrije postignut konsenzus da se razvija u tom smjeru. Bit će to promjena koja će iz temelja promijeniti naš način života.

To je poručio Mate Rimac na konferenciji Hrvatske poštanske banke o disruptivnoj ekonomiji i novima pravilima konkurentnosti koju četvrta industrijska revolucija donosi. Rimčev opis dubine promjena odnosi se na globalna kretanja.

Za tradicionalne igrače budućnost neizvjesna

Gdje je tu Hrvatska, što se može i treba napraviti raspravljali su panelisti iz različitih industrija. Tomislav Vuić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, istaknuo je da je teško procijeniti kakva će biti budućnost bankarskog sektora.

“Banke nisu bile pogođene u prvom valu, ali jesu sada ne početku drugog vala. HPB tu ima određene komparativne prednost jer smo mala banka, možemo biti brzi i neopterećeni grupnim pravilima”, rekao je Vuić. Pojasnio je da se HPB zasad na izazove tehnološke revolucije odgovara malim iskoracima, na površnoj razini.

HPB već dvije godine radi na podizanju kapitala kako bi uopće mogao opstati kao tradicionalna banka, a s druge strane dio kapitala mora izdvajati za tehnološke promjene i kreiranje novih proizvoda kako bi “trčala za budućnošću”, opisao je Vuić izazove s kojim se suočava.

Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, uvjeren je da domaća financijska industrija neće moći konkurirati globalnim igračima, ali da može preživjeti stvaranjem vlastitih niša.

“Disrupcija je bilo i ranije, ali sada je sve ubrzano. Trenutno poznajemo desetak disrupcija u industriji, no mene brinu one koje ne poznajemo koje će tek doći, gdje možda nećemo moći konkurirati. Moramo znati pronaći niše za sebe”, rekao je Vanđelić.

Mate Rimac
S panela HPB-a “Strategije u vremenu disrupcije – nova pravila konkurentnosti”

Kako bi se što bolje nosio s konkurencijom CO je u proteklih godinu i pol pročešljao sve svoje poslovne procese i pojednostavio način donošenja odluka. Linije upravljanja CO je skratio tako da je drastično “stanjio” menadžment s 360 direktora koliko ih je bilo prije četiri godine na sadašnjih 120.

“I još ih je puno, želimo tanku i brzu liniju upravljanja”, zaključio je Vanđelić.

Rimac: Talente moramo dovesti iz inozemstva

Za razliku od predstavnika tradicionalnih industrija, mlađi i globalno uspješni poduzetnici – osim Rimca na panelu je sudjelovao i Antonio Šeparović, jedan od osnivača tvrtke Oradian, koja je razvila bankarski softverski sustav koji plasira u države Afrike i Azije – složili su se da domaće tvrtke mogu biti globalno konkurentne, no za to je potrebno poticajno okruženje.

“Važan je ekosustav, ni jedna tvrtka nije otok. U Hrvatskoj, nažalost, nema fondova rizičnog kapitala. Nemamo ni dovoljno talenata koje bih ja recimo mogao zaposliti u svojoj kompaniji. Nema ih zato što još nije stasala prva generacija ‘disruptora’ koja je prošla sve faze razvoja i stekla iskustva. U Hrvatskoj još niti jedan startup nije došao do IPO-a”, pojasnio je Rimac.

Rimac kaže da talente treba dovesti iz inozemstva, ali da je to gotovo nemoguća misija zbog opterećenja na plaće i društvene klime.

“U Hrvatskoj je problem reći da je plaća od 10 do 15 tisuća kuna mala. Razapet će vas, a za taj novac nikoga ne možete privući u Hrvatsku”, napomenuo je Rimac.

Ono što je u Hrvatskoj budućnost, u Kini je sadašnjost

Andrijana Mušura Gabor, doktorica psihologije i predavačica na ZŠEM-u, primijetila je kako se i ponašanje potrošača temeljito mijenja. Tako već sada mlađi od 30 godina vrlo lako napušta korištenje mobilnog bankarstva ako aplikacije nisu dobre. Kao primjer prilagodbe kojima bi se mlada generacija mogla potaknuti na vjernost navela je korištenje aplikacija kao što je primjerice “HelloWallet”.

“Mobilne aplikacije su prošlost, a ne budućnost”, replicirao joj je Antonio Šeparović, čelnik Oradiana. Šeparović tvrdi da su promjene koje donosi četvrta industrijska revolucija puno veće i dublje, a tehnološke promjene veće nego što se percipira u Hrvatskoj.

“Globalno gledajući, najveće disrupcije dolaze iz Kine. Ona će recimo do 2020. uvesti Social Credit System koji u realnom vremenu potrošaču daje informacije. Dođete u dućan u Pekingu i banka vam odmah poručuje na koliko rata će vas kreditirati za neki proizvod. Ili, već sada ako napravite prometni prekršaj u Kini, lice vam iskače na ekranu i nudi se plaćanje kazne odmah ili skuplje za dva tjedna”, opisao je Šeparović dubinu promjena na koje domaća industrija tek pokušava pronaći odgovor.

Pročitajte i ovo:
Kako blockchain mijenja poslovne modele poduzeća