HŽ
Izvor: Licencirane fotografije HŽ Infrastruktura

Sindikat Hrvatskih željezničara uputio je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem najavljuje štrajk u tvrtki Pružne građevine u vlasništvu HŽ-a. Razlog prijetnje štrajkom željezničara krije se u odbijanju ministra financija Zdravka Marića da izda državna jamstva HŽ infrastrukturi za kredit od 800 milijuna kuna.

“Nasuprot primjeru Uljanika, kojem su dosadašnje Vlade, radi mira u kući i kohabitacije s IDS-om, bez ičije odgovornosti nekritički odobravale garancije, je željeznička infrastruktura, čiju gradnju, obnovu i održavanje, gotovo sve dosadašnje Vlade, financiraju ‘na kapaljku'”, navodi se u otvorenom pismu.

Prema tvrdnjama Sindikata Hrvatskih željezničara ministar financija Zdravko Marić i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo odbijaju izdati jamstvo dok Vlada ne donese Pismo sektorske politike za željeznicu.

HŽ infrastruktura ne plaća dobavljače

“Treba odmah reći da Pismo sektorske politike nije uvjet za izdavanje jamstva, kao i da za ne izradu i neusvajanje Pisma nije odgovorna željeznica, nego resorno ministarstvo i Vlada. Neodobravanje kredita, u situaciji kad su sredstva namijenjena za regulaciju željezničkog prometa i za održavanje pruga nedostatna i za tekuće održavanje, znači da će se odmah zaustaviti svi započeti radovi na obnovi pruga”, ističe Sindikat.

Dodaju da HŽ Infrastruktura nema novca niti da plati dosad izvršene radove, radi čega izvođač ne može platiti dobavljače materijala koji su robu već isporučili, a samim time niti nabaviti materijal za nastavak obnove.

“Nije nam poznato iz kojeg razloga Vlada RH još uvijek nije donijela Pismo sektorske politike za željeznicu, iako možemo samo pretpostaviti kako razlog leži u tome što netko u Vladi i dalje ne želi prihvatiti realne troškove modernizacije, obnove i održavanja pruga.

HŽ
Izvor: HŽ Infrastruktura

Europska komisija Hrvatske željeznice ocijenila kao najgore u EU te upozorila da će Hrvatska morati vratiti sredstva koja je dobila za radove na dionici pruge Dugo Selo-Križevci, ako ne dokaže da je u stanju iskoristiti dobivena sredstva. Riječ je o najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu koji jako kasni u provedbi. Vrijednost projekta je više od 1,5 milijardi kuna, od čega je 85 posto dobiveno iz EU fondova.

Plan financiranja obnove pruga ne postoji

Od 2700 km pruga na 1700 kilometara zaostaje kapitalni remont. Stanje kolosijeka i skretnica u kolodvorima i stajalištima je takvo da ugrožava sigurno odvijanje željezničkog prometa”, stoji u otvorenom pismu.

Ističu da je uslijed nepostojanja plana financiranja obnove pruga HŽ Infrastruktura zatražila kreditno financiranje u visini 800 milijuna kuna uz državno jamstvo, ‘kako bi se barem zaustavilo povećanje zaostatka u obnovi pruga (investicijsko održavanje)’.

“Zaustavljanje poslovnih aktivnosti za izvođača Pružne građevine, značit će ostvarivanje gubitaka i mogući stečaj. Ako do toga dođe, to bi bio stečaj najveće građevinske tvrtke u Hrvatskoj s oko 1200 stalno zaposlenih i oko 400 sezonskih radnika”, upozorava Sindikat.

Podsjećaju da je kredit trebalo odobriti još prije šest mjeseci te da nakon odobrenja Vlade treba još oko šest mjeseci da kreditna sredstva postanu raspoloživa. Neodobravanjem kredita, šteta za željeznicu, ali i za državu, već je nanesena”, naglašava se u pismu kojeg u cijelosti možete pročitati ovdje.

AZTN istražuje HŽ infrastrukturu i HŽ Cargo

Prema pisanju Poslovnog dnevnika, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) provodi prethodno ispitivanje stanja na tržištu željezničkog prometa. U kontekstu državnih potpora i jamstava pod povećalom je najveći domaći operator teretnog prometa HŽ Cargo, a AZTN je počeo ispitivanje zbog sumnji da HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo krše pravila tržišnog natjecanja.

Pozivajući se na informacije sindikata infrastrukture i prometnika vlakova, poslovni.hr piše da je problem dugo skrivan od javnosti. Sindikati, naime, tvrde da je krajem 2018. dugovanje HŽ Carga prema HŽ Infrastrukturi premašilo 300 milijuna kuna i smatraju kako postoji opasnost da Europska komisija oštro kazni RH zbog narušavanja tržišnog natjecanja i prikrivenog sufinanciranja jednog od teretnih operatera.

Pozivajući se na izvore iz Vlade, navode da je država HŽ Cargu izložena aktivnim jamstvima u iznosu većem od pola milijarde kuna.

“Za kratkoročni kredit od 250 milijuna kuna za potrebe financijske konsolidacije jamstvo je dano 2014., a 2015. izdano je jamstvo za zajam EBRD-a od 41,5 milijuna eura (314 mil. kn). S obzirom na to da HŽ Cargo ima oko 1700 radnika, ispada da je RH po zaposleniku dala oko milijun kuna potpora i jamstava, slično kao u Uljaniku”, piše poslovni.hr.