mirovinci
Petar Vlaić, Damir Grbavac, Kristijan Buk i Dubravko Štimac / Izvor: OMF

Obvezni mirovinski fondovi u infrastrukturne projekte mogli bi investirati oko 30 milijardi kuna, a značajan dio investicija mogao bi se usmjeriti i u domaća poduzeća, kada bi ih bilo na burzi, najavili se šefovi obveznih mirovinskih fondova na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj su govorili o prošlogodišnjim poslovnim rezultatima OMF-va i perspektivama u 2019. godini.

Petar Vlaić (Este Plavi) kao potencijalno najzanimljivije za ulaganja naveo je projekte obnovljivih izvora energije, luke i autoceste, LNG terminal te sudjelovanje u privatizaciji državnih poduzeća. Od poduzeća posebno je izdvojio Hrvatske pošte za koje je rekao da se radi o vrlo profitabilnom poduzeća s kvalitetnim menadžmentom.

Da bi se ta ulaganja mogla realizirati, Vlada bi trebala što prije predložiti infrastrukturne projekte i donijeti odluke o privatizaciji poduzeća.

Mirovinci spremni za ulaganja u mala i srednja poduzeća

“Nama su prihvatljivi svi projekti koji imaju predvidljivi novčani tok i koji donose veće prinose od državnih obveznica. Takvih projekata ima, a neki će se tek snažno razvijati, osobito u području obnovljivih izvora energije”, izjavio je Vlaić.

Mirovinci se revidirali i svoje stavove o ulaganjima u mala i srednja poduzeća te startupove, u odnosu na one koje su zastupali u vrijeme donošenja zakona. Danas misle da se radi o dobrom rješenju, a u promjeni stava pomogli su im i poduzetnici koji im se, objasnio je Vlaić, sve više obraćaju.

“Pozitivno je da su nam povećani limiti za ulaganja u većinske udjele u tvrtkama. No, jako je loše što nam se ograničavanja članstvo u nadzornim odborima poduzeća u koje investiramo”, izjavio je Vlaić u ime svih mirovinaca koji će, najavili, ustrajati na promjeni zakonske odredbe prema kojoj za članstvo u nadzornim odborima mogu samo predložiti nezavisne stručnjake.

Sporna imenovanja nadzornih odbora

Zbog zakonskog definiranja sprečavanja potencijalnog sukoba, koje određuje da se u NO ne mogu imenovati ni zaposlenici niti povezane osobe, u praksi će to značiti, rečeno je, da OMF-ovi za članove nadzornih odbora neće moći predložiti nikoga iz financijske industrije niti iz poslovne zajednice, već eventualno odvjetnike i članove akademske zajednice. Mirovinski fondovi naime povezani su putem vlasništva s bankama i osiguravajućim kućama, a s poslovnom zajednicom ulaganjima u poduzeća.

>> Vlada će imenovati nadzornike mirovincima, oni strahuju od političkog odlučivanja

“Promjene koje se odnose na korporativno upravljanje uopće nisu bile na e-savjetovanju, već su naknadno ubačene u tekst zakona. To destimulira ulaganje u domaća poduzeća. Osim toga, mi smo ranijim djelovanjem pokazali da znamo kontrolirati potencijalni sukob interesa te da smo dali doprinos korporativnom upravljanju”, naglasio je Damir Grbavac (Raiffeisen OMF).

Teška godina za investitore

Što se tiče ostvarenih prinosa OMF-ova u 2018., mirovinci su naglasili da su oni ostvareni u godini koja je bila loša za sve klase imovine u koje mogu ulagati, ali da su opet bolji od prinosa koje su ostvarili fondovi u okruženju.

Nominalni prinos i vrijednost indeksa Mirex B od osnivanja

mirovinci
Izvor: UMFO

Od početka rada pa do kraja 2018. godine prosječni prinos svih OMF-ova kategorije A iznosio je 7,04 posto, kategorije B 5,47 posto, a kategorije C šest posto.

Pročitajte i ovo:
Mirovinski fondovi akumulirali 100 milijardi kuna, prinosi jako pali