MMF
Foto: Pixabay

Prevelike rashode za zaposlene u javnom sektoru i iseljavanje mladih MMF je prepoznao kao neke od glavnih zapreka rastu hrvatskog gospodarstva. Članovi Misije MMF-a proteklih su dana boravili u Hrvatskoj i jučer objavili svoje preporuke. Velik dio tih preporuka odnosi se na tržište rada budući da je stopa participacije radne snage u Hrvatskoj jedan od najnižih u EU.

Hrvatska je u 2017. imala treću, nakon Grčke i Italije, najnižu stopu zaposlenosti za stanovništvo u radnoj dobi (od 20 do 64 godina): 63,6 posto u usporedbi s 72,2 posto na razini cijele EU.

Previše radnika zaposleno na određeno

MMF je, očekivano, preporučio veću fleksibilnost tržišta rada. Ali, pomalo neočekivano, preporuke MMF-a idu za većom zaštitom prava radnika.

“Fleksibilnost tržišta rada treba poboljšati, ali pritom treba biti oprezan. To ne bi trebalo dovesti do nastanka dvojnog sustava u kojemu poslodavci znatno manje ulažu u radnike s ugovorima na određeno vrijeme i pružaju im manju sigurnost nego onima s ugovorima na neodređeno vrijeme.

Takva bi situacija mogla potaknuti daljnje iseljavanje mladih, što bi ugrozilo srednjoročne izglede za rast. To ne bi pogodovalo ni zaposlenicima ni poslodavcima”, navodi u svojoj zaključnoj ocjeni MMF i ističe da Hrvatska treba bolje uravnotežiti interese poslodavaca i zaposlenika.

Do velikog buma ugovora na određeno došlo je nakon zakonskih izmjena 2013. i 2014., da bi se tek lani počeo smanjivati njihov udjel. No, rasprostranjenost ugovora na određeno vrijeme još je uvijek daleko veća nego pretkrizne 2008. godine. Lani je svaki peti radnik bio zaposlen na određeno, dok je prije deset godina udio zaposlenosti na privremenim ugovorima iznosila 12,3 posto, pokazalo je istraživanje Ive Tomić iz Ekonomskog instituta, Zagreb.

>> Osuđeni na prekarni rad

Dvije preporuke MMF-a

Jedno od mogućih rješenja je “hibrid” između sadašnjih ugovora na određeno i neodređeno vrijeme za početni probni rok. Nakon probnog roka poslodavci bi radnicima trebali ponuditi obvezan prelazak na puni ugovor na neodređeno vrijeme, smatraju u MMF-u.

Drugo bi rješenje moglo biti poticanje kvalificiranih zaposlenika iz javnog sektora koji su zainteresirani za zapošljavanje u privatnom sektoru, ali boje se izgubiti relativnu sigurnost svojih radnih mjesta. Hrvatska, naime, odskače po rashodima za ukupno zaposlene u javnom sektoru. U odnosu na veličinu gospodarstva, ti su rashodi među najvećima u odnosu na usporedive zemlje regije.

>> Plaće u javnom sektoru veće nego u privatnom, sindikat bi još veće

Zaposlenima koji se žele okušati se u privatnom sektoru, trebalo bi ponuditi neke primjerene, ali privremene sigurnosne mehanizme kojima bi se potaknulo određeno preuzimanje rizika. MMF ne navodi koji bi to sigurnosni mehanizmi mogli biti, ali smatra da postoji prostor za inovacije te da je sada – s obzirom na manjak radne snage – pravo vrijeme za razradu odgovarajućih rješenja.

Visoka nezaposlenost mladih i žena

Iako Vlada neprestano ističe statističke podatke o velikom padu nezaposlenosti, u MMF-u napominju da je strukturna nezaposlenost visoka, osobito među mladima i ženama.

Osim što preporučuje mjere za poboljšanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, MMF zagovara mjere za povećanje pristupa organiziranoj skrbi za djecu, što bi potaknulo veće zapošljavanje žena.

“Poboljšano usmjeravanje svih socijalnih davanja onima kojima su najviše potrebna
također bi vjerojatno potaknulo veću participaciju radne snage”, kaže se uzaključnoj izjavi MMF-a objavljenoj na stranicama HNB-a.

Pročitajte i ovo:
Oko 170 tisuća freelancera u Hrvatskoj bez ikakve socijalne sigurnosti