određeno
Foto: Pixabay

Već godinama gotovo svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj radi na određeno vrijeme, po čemu smo u neslavnom europskom vrhu. Čak ni gospodarski oporavak i velika potražnja za radnicima nije mnogo tu promijenila – u siječnju ugovore na određeno imalo je sklopljeno 345.960 zaposlenih.

Prema podacima mirovinskog zavoda, broj ugovora na određeno vrijeme u protekle tri godine konstantno je premašivao 25 posto, dok je u ljetnim mjesecima čak 27 posto svih zaposlenih radilo na određeno. To znači da se broj radnika koji rade privremeno udvostručio od pretkrizne 2008., kada je na određeno radilo, iz današnje perspektive, niskih 12,3 posto zaposlenika.

Istraživanje Ive Tomić iz Ekonomskog instituta, Zagreb pokazalo je da je do eksplozije prekarnog rada došlo nakon krize iz najmanje tri razloga: povećanog opreza poslodavaca nakon dugogodišnje recesije, zakonskih izmjena iz 2013.i 2014. koje su olakšale zapošljavanje na ugovore na određeno te izražene sezonalnosti domaćeg gospodarstva.

Preporuka MMF-a dobra, ali…

Problem je prepoznao i MMF koji je Vladi Andreja Plenkovića preporučio hibridno rješenje prema kojem bi poslodavci radnicima nakon probnog roka trebali ponuditi puni ugovor na neodređeno vrijeme.

>> MMF se zalaže za veća prava hrvatskih radnika, evo što preporučuje

“Preporuka MMF-a je načelno dobra, ali nametanje administrativnih rješenja može nanijeti više štete nego koristi i u konačnici može dovesti do manjeg, a ne do većeg zapošljavanja. Radna praksa u nas je još uvijek nedovoljno fleksibilna, pogotovo su rigidno uređeni otkazni rokovi i otpremnine. S druge strane, uvjeti poslovanja su još uvijek nejasni i većina poslodavaca ne zna što će biti za šest mjeseci”, kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

određeno
Predrag Bejaković, IJF / Snimila Mara Bratoš

Rad na određeno najviše pogađa mlade

Bejaković smatra da je za hrvatske radnike od rada na određeno puno veći problem neplaćanje prekovremenog rada, loši uvjeti rada, sprečavanje napredovanja.

“Istina je da su ugovori na određeno nepovoljni za radnika jer donose nesigurnost, nisku kreditnu sposobnost i slično. Također, ugovori na određeno osobito pogađaju mlade, prema nekim procjenama više od dvije trećine ih se zapošljava na određeno vrijeme. No, treba težiti što većem ulasku u svijet rada mladih, pa premda to bilo i preko rada na određeno. Ipak im to povećava šansu za daljnje zapošljavanje, a i poslodavci će pokušati zadržati dobre radnike, pogotovo u ovakvim uvjetima nedostatka radne snage”, kaže Bejaković.

Jedna od mjera za poticanje stalnog zapošljavanje mladih do 30 godina je oslobađanje poslodavca od plaćanja zdravstvenih doprinosa u punom iznosu tijekom pet godina. Ta se mjera primjenjuje od početka 2015. godine i prema podacima HZMO-a iz siječnja, stalni posao je zahvaljujući toj mjeri dobilo 110.625 mladih koji su do tada uglavnom radili na određeno. Najviše, 20.247, ih se zahvaljujući toj mjeri zaposlilo u trgovini, oko 20 tisuća u prerađivačkoj industriji te oko 11 tisuća u turizmu.

Do smanjivanja privremenog zapošljavanja – teško

Davor Majetić, glavnog direktor HUP-a, također ukazuje na zastarjeli i nefleksibilan Zakon o radu, nesigurno poslovno okruženje u kojem posluju domaća poduzeća te sezonalnost gospodarstva.

određeno
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a / Izvor: HUP

“Sektori koji su sezonalnog karaktera kao što su turizam i graditeljstvo, pa čak i jedan dio trgovine imaju u sezonskim periodima povećanu potrebu za radnicima, no ta je potreba vremenski limitirana. Ovome u prilog ide i produženje turističke sezone što stvara sve veću potrebu za sve većim brojem ugovora o radu na neodređeno vrijeme”, kaže Majetić.

No, Majetić ističe i neke nove trendove zbog kojih je teško očekivati smanjivanje privremenog i povremenog zapošljavanja.

Novi poslovni modeli

“Sve je jači trend projektnog pristupa organizaciji poslovanja u kojem se sve veći dio djelatnosti, koji nije najuži kor poslovanja tvrtke, radi preko vanjskih suradnika i preko povremenog angažiranja radne snage.

Moramo uzeti u obzir i pojačan fokus hrvatskih poslodavaca na povlačenje sredstava iz fondova EU, pri čemu poslodavci zapošljavaju konzultante i ostale stručnjake na određeno vrijeme koje je potrebno da se izradi dokumentacija za prijavu projekata.

Osim toga, sami oblici rada su se u posljednje vrijeme i digitalizacijom znatno promijenili – ljudi se sve više odlučuju na povremeni rad kod jednog poslodavca (freelancing) te je i to jedan od razloga za povećanje broja ugovora na određeno vrijeme”, rekao nam je Majetić.

Napominje da je poslodavcima u interesu privući i zadržati kvalitetne radnike na što duži period. “No moramo imati na umu da to sada zbog svih gore navedenih faktora više nije tako lako moguće te da se i poslodavci prilagođavaju novim situacijama i poslovnim modelima kako bi ostali što konkurentniji na tržištu”, kaže čelni čovjek HUP-a.

Pročitajte i ovo:
Šanse za posao nikad veće, do ljeta broj zaposlenih bi trebao rasti za 20 posto