tržište
Foto: Pixabay

Dugo očekivani Zakon o obavljanju studentskih poslova Sabor je napokon izglasao, a njegovo stupanje na snagu očekuje se u prosincu. Zakon donosi neke od važnih promjena, poput prava svih studenata – redovitih i izvanrednih – na rad, propisane minimalne satnice od 21,5 kuna, ali i odredbe da će isplate plaće, ako ih ne isplati poslodavac, obaviti studentski servisi.

Najveća promjena odnosi se na izvanredne studente kojih je oko 40 tisuća i koji će sada, uz oko 120 tisuća redovnih studenata, moći konkurirati na tržištu rada. Prema ocjeni stručnjaka, novi zakon nije smanjio prostor za zloupotrebe, strahuju da bi moglo doći do novog pritiska na plaće redovito zaposlenih, odnosno da bi se velik broj studenata koji sada dobivaju mogućnost legalno rada mogao pojaviti kao jeftina konkurencija zaposlenima.

Studenti mogu raditi i više od 40 sati tjedno

Jedan od osigurača koji je ugrađen u zakon odnosi se na odredbu prema kojoj poslodavac naručitelj studentskog posla, koji je radniku dao poslovno uvjetovani otkaz, ne smije šest mjeseci za tu vrstu poslova sklopiti ugovor sa studentima. Propisane su i kazne do 100.000 kuna za prekršaje poslodavaca, od neisplate naknade studentu do fiktivnog ugovaranja poslova. To, međutim, nije dovoljno, čulo se i u saborskoj raspravi.

Zakonom, naime, nije definirano što znači povremeni rad, pa studenti mogu raditi i više od 40 sati tjedno. Zastupnica Sabina Glasovac predložila je stoga da se s izvanrednim studentima koji rade više od tri mjeseca kod istoga poslodavca sklopi ugovor o radu ili da im se ograniči rad na tri mjeseca. Prijedlog, međutim, nije prihvaćen.

Koliko zapravo rade studenti

Sudeći prema istraživanju koje je o problemima prilikom pronalaska studentskih poslova ljetos su, pred početak parlamentarne rasprave o studentskom radu, proveli portal danasradim.hr i komunikacijska agencija EQUESTRIS, studenti se ne zadržavaju predugo kod jednog poslodavca, niti su studentski poslovi dugotrajni. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 106 studenata iz cijele Hrvatske, nije reprezentativno, ali daje uvid u iskustva studenata.

Pokazalo je da studenti u prosjeku rade do pet različitih poslova, u najvećoj mjeri su studenti druge i treće godine, a 82 posto ispitanica su ženskog spola.

tržište
Foto: Pixabay

Loša radna iskustva studenata

Posebno je zabrinjavajuće da je čak 40 posto ispitanika kazalo da je imalo negativno iskustvo pri obavljanju studentskih poslova, a da nisu pretjerano zadovoljni svojim radnim iskustvima govori i podatak da su svoje dosadašnje poslodavce ocijenili s prosječnom ocjenom 3,5 od mogućih 5.

Primjerenost plaće za posao koji obavljaju važan je element za njih 79 posto, dok je poštivanje dogovorenih rokova isplate plaća bitan faktor za 70 posto ispitanika. Za oko polovinu njih pri odlučivanju za posao važna je i udaljenost radnog mjesta od doma.

Prema mišljenju samih studenata, najbolje plaćeni poslovi trebali bi biti teški fizički radovi i usluge prevođenja sa satnicama od 33 do 30 kuna po satu, dok bi se administrativni poslovi i poslovi u call centrima trebali plaćati 25 kuna po satu.

Nedostatak radnika povećava i studentske satnice

Nedostatak radne snage natjerao je poslodavce da češće angažiraju studente, da ih zapošljavaju na duži rok, ali i da nude više satnice. Prema uvidima studentskih servisa, dosadašnje minimalnu stanicu od 18 kuna gotovo nitko više i ne nudi, satnice su porasle i na 30 kuna.

Ove godine podignuta je i cijena rada spremačica i konobara, a među najbolje plaćene studentske poslove, ali i među najtraženije i dalje spadaju svi poslovi u turizmu i ugostiteljstvu. Često ih zapošljavaju i trgovački lanci, ali i građevinska poduzeća, skladišta, zaštitarske službe, zanatske radnje.

Na bolji položaj studenata trebale bi utjecati i odredbe o 50-postotnom uvećanju satnice za rad studenata na državne blagdane, za rad noću, nedjeljom i za prekovremeni rad, kao i pravo studenata na naknadu putnih troškova i toplog obroka. S druge strane, poslodavcima će to povećati troškove angažiranja studenata,, prema procjenama i do 5,5 milijuna kuna godišnje.

Studentske udruge očekivano su jako zadovoljne donošenjem zakona jer ocjenjuju da će studenti ubuduće biti bolje zaštićeni od zloupotrebe i iskorištavanja, da će se povećati kontrola pri obavljanju studentskog posla i isplaćivanja zarađene plaće, što im je dosad, kažu, bio najveći problem.

Pročitajte i ovo:
Rad preko student servisa se radikalno mijenja, evo što čeka studente, a što poslodavce