nacionalna
Foto: Pixabay

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je uvođenje nacionalne mirovine. Pravo na nju ostvarili bi oni koji nikada nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, a prve isplate očekuju se za dvije godine.

Svaka treća osoba u Hrvatskoj starija od 65 godina mjesec preživljava s manje od 2500 kuna. Nacionalnu mirovinu primali bi oni koji nemaju pravo na mirovinu. U Sindikatu umirovljenika već 20 godina zauzimaju se za uvođenje, kako je nazivaju – “socijalne mirovine”, iako, tvrde, ta mjera neće riješiti problem siromaštva, piše HRT.

“Hoće li se s nekakvim mizernim iznosom od 1000 kuna, 950 kuna uspjeti zaustaviti naglo siromašenje starijih osoba, po čemu smo po riziku od siromaštva i socijalne isključenosti među četiri najgore zemlje u Europskoj uniji”, pita Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Socijalna pomoć ili nacionalna mirovina

nacionalna
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović / Izvor: HZMO

Socijalna pomoć danas iznosi 920 kuna. A umirovljenik s 15 godina radnog staža prima 1019 kuna mirovine.

“U ovom trenutku je prerano govoriti o financijskom okviru iznosa mirovine. Ono što možemo potvrditi su nekakve projekcije o tome da postoji maksimalna skupina od 53.000 ljudi koje će 2021. imati više od 65 godina, a neće imati primanja pa ćemo na temelju toga pokušati korigirati i iznose”, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Profesor Željko Potočnjak s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da treba postaviti jasna ograničenja kako se ovom mjerom ljude ne bi poticalo na nerad.

“Problem je u tome da se ideja nacionalne mirovine, odnosno nultog stupa u mirovinskom trenutku javila se u trenutku kada smo išli u smjeru jačanja ovisnosti mirovine o radu i plaćama. Ideja je bila da u mirovinskom sustavu treba pojačati to da oni koji više rade, duže rade, više plaćaju u mirovinski imaju više mirovine.

Malo uplatitelja, puno socijalnih transfera

Nažalost mi s tom temeljnom idejom nismo uspjeli. Sada imamo 60-70 posto umirovljenika po nekim socijalnim kriterijima”, rekao je prof. Potočnjak. Dodao je kako se tu javila potreba da se skupini ljudi nisu ostvarili mirovinu omogući nekakvo socijalno davanje.

“U tom smislu je to opravdani mehanizam, no treba ga staviti u kontekst onoga što se događa s našim mirovinskim sustavom.

Imamo veliki mirovinski sustav s malim brojem uplatitelja i s puno socijalnih transfera. Jasno da u sustavu gdje imate vrlo negativan odnos između radnika i umirovljenika da ne možete imati neke ozbiljno visoke mirovine.

U tom smislu naročito treba paziti da to ne bude još jedan znak za destimuliranje ljudi da rade, da štede, da plaćaju doprinos. Jer ako ćete reći “mi ćemo svima podijeliti mirovine” ljudi će to shvatiti pa što ću raditi ako ću tako i tako dobiti mirovinu”, smatra Potočnjak.

Može li se restriktivnim mjerama suzbiti prostor za manipulacije

nacionalna
Prof. Željko Potočnjak, Pravni fakultet u Zagrebu / Izvor: Screenshot N1

Rekao je da ako se ide na to, da je on za vrlo restriktivan pristup te da to bude za ljude s navršenih 67 godina i da kriteriji budu vrlo ozbiljni.

“Prije svega treba postojati nekakvi imovinski cenzus ili njegovo utvrđivanje da dajemo zaista onome kome treba, a ne da dajete sad svima jer to i je problem naših socijalnih davanja. Uglavnom ih dajemo vrlo široko bez kriterija i onda su ta socijalna davanja mala, rekao je Potočnjak.

Upozorava da kod nacionalnih mirovina treba paziti i da ne zadiru u obiteljski zakon. Podsjeća da u tom zakonu stoji da se djeca moraju brinuti o roditeljima, kao i supružnici jedni o drugima te da se time ne učini sustav socijalne skrbi besmislenim.

I Hrvatska stranka umirovljenika upozorava da bi moglo biti manipulacija. Podupiru nacionalnu mirovinu, ali sumnjaju da će se ona ostvariti 2021.

“To je dosta nepošteno jer je to poslije novih izbora, odnosno s novim sastavom Vlade i parlamenta i nije fer obećavati građanima mrkvu na dalekom štapu, rekao je za HRT predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.

Radna skupina trebala bi se sastati početkom rujna i u idućih godinu dana definirati tko bi i prema kojim kriterijima bio kandidat za nacionalnu mirovinu.

Pročitajte i ovo:
Hrvatska uvodi nacionalnu mirovinu, hoće li napustiti generacijsku solidarnost?