struja
Foto: Pixabay

Hrvatska bi od sljedeće godine trebala početi uvoditi uređaje za tzv. pametno mjerenje plina. Hoće li ‘pametna’ brojila morati ugraditi i građani ili će biti obvezni samo za industrijske potrošače, odlučit će resorno ministarstvo nakon detaljne analize, saznalo se na današnjem panelu “Pametno mjerenje plina” kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

“Prema direktivi koja regulira unutarnje tržište prirodnoga plina članice EU trebale bi uvesti pametno mjerenje plina u mjeri u kojoj je to tehnički moguće, financijski opravdano i razmjerno s obzirom na potencijalne uštede energije. Tako pametna brojila odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe”, kazala je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

Na panelu je istaknuto da su prednosti pametnog mjerenja točni podaci o utrošenom plinu, odnosno točni mjesečni računi, a ne s procijenjenom potrošnjom, kao što je to sada slučaj.

Velike investicije na teret krajnjih kupaca

Predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom HGK Srećko Ezgeta istaknuo je da su za uvođenje i primjenu sustava potrebne, međutim, velike investicije koje će na kraju platiti krajnji kupci plina, poduzeća i građani.

“To ima svoju cijenu i članice EU trebaju same provesti analizu donosi li im to koristi ili su troškovi previsoki te je neisplativo”, rekao je Ezgeta.

U Hrvatskoj već postoji pametno mjerenje plina u industriji, za potrošače koji troše više od milijun kubika godišnje. Ezgeta je pojasnio da bi industrijski potrošači plina po novome imali obvezu ugradnje daljinskog očitavanja kojim bi se dobili podaci potrošnje u realnom vremenu.

“To može biti od koristi opskrbljivačima koji mogu time optimizirati sustav i planirati opskrbu plinom”, dodao je Ezgeta.

Samo 5 članica EU odlučilo nova mjerila uvesti do 2020.

Nova regulativa trebala bi se početi primjenjivati 1. travnja iduće godine, a ona propisuje da se ta ‘pametna mjerila’ trebaju spustiti i prema manjim potrošačima. Zasad se ne zna točno koliki bi to bio trošak za potrošače.

Domac je primijetila kako pametno mjerenje plina predstavlja novi izazov u odnosu na postojeće konvencionalne načina obračuna i naručivanja te je predmet tehničko-ekonomskih analiza troškova investicija, educiranosti ljudskih resursa i nove europske regulative u sklopu Europske energetske zajednice.

Istaknula je da je plinska regulativa Hrvatske predvidjela da na obračunskim mjernim mjestima tarifnih modela TM 6 do TM 12 mora biti ugrađena oprema za registraciju, pohranu i daljinski prijenos podataka koja omogućuje mjerenje tijekom dana.

Prednosti za potrošače bile bi poboljšanje energetske učinkovitosti, stvaranje mogućnosti da svakodnevno prati stanje potrošnje plina i tako racionalnije upravljaju potrošnjom, rečeno je na panelu.

U EU dosad se samo pet država članica (Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo) odlučilo se za potpuno uvođenje pametnih brojila plina do 2020. godine. Francuska i Austrija najavile su da namjeravaju nastaviti s uvođenjem u velikom razmjeru, ali tek trebaju donijeti službene odluke.

Međutim, u 12 država članica rezultati cost-benefit analiza bili su negativni. Svejedno, na razini cijele EU, broj ugrađenih plinskih mjerila namjerava se do 2020. s prošlogodišnjih 17,3 milijuna povećati na čak 45 milijuna.