potrošili
Foto: Pixabay

Da nije u šoldima sve, potvrdila je najnovija analiza o kvaliteti života u Hrvatskoj i EU koju je objavio DZS na temelju podataka Eurostata. Kvaliteta života mjeri se, naime, puno većim brojem parametara, kako što su druženje s obitelji, bavljenje tjelesnom aktivnošću i osjećaj sigurnosti, a ne samo financijskim pokazateljima. No, da i novac igra značajnu ulogu, otkrivaju podaci o putovanjima, odlascima na kulturna i sportska zbivanja, pohađanju raznih tečajeva koji nas ipak smještaju na začelje EU.

Druženje s obitelji na prvom mjestu

Kvalitetu života usprkos besparici značajno nam popravlja druženje s obitelji i rodbinom. Prema podacima Eurostata gotovo trećina (29,7 posto) stanovnika Hrvatske to čini svakog dana, što je za čak 13 posto više od europskog prosjeka.

Svakog tjedna to čini 29 posto (prosjek EU-a iznosi 35,2 posto), a samo jedanput na mjesec, vrijeme s obitelji i rodbinom provodi 11,7 posto stanovnika, što je blizu prosjeka EU-a koji iznosi 12,9 posto.

Prema udjelu onih koji se u posljednjih 12 mjeseci nisu nijedanput družili s obitelji i rodbinom (1,6 posto), Hrvatska je ispod europskog prosjeka, koji je iznosio 2,3 posto.

I u bavljenju tjelesnom aktivnošću građani Hrvatske stoje bolje od prosječnog Europljanina. Najčešće odabiru hodanje, čak 85,7 posto, dok tu aktivnost u EU prosječno odabire 74,4 posto građana. Gotovo trećina naših građana (30,2 posto) u slobodno vrijeme vozi bicikl, naspram 19,7 posto u EU), a 21,6 posto ide na aerobik (4,4 posto u EU).

Rijetko putujemo i posjećujemo kulturne događaje

Odlazak na neko kulturno ili sportsko zbivanje najčešće je također rezervirano za slobodno vrijeme. To barem jedanput u godini čini manje od pola stanovnika Hrvatske – 43,7 posto, čime je na začelju u EU, tik ispred Bugarske, s udjelom od 32 posto stanovnika, i Rumunjske, s udjelom od 29,6 posto. Prosjek Europske unije je 67,3 posto.

Izrazito loše stojimo i po mogućnosti putovanja i provođenju tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove obitelji. Po tome smo na predzadnjem mjestu. Čak 58,1 posto hrvatskih građana ne može si, naime, priuštiti takvo putovanje, u Rumunjskoj 64,8 posto.

Iako podaci pokazuju da svoje slobodno vrijeme volimo posvetiti raznim aktivnostima, vrlo mali udio stanovništva odlučit će se na obuku povezanu s hobijima ili sportom, uočio je DZS.

Samo 4,5 posto stanovništva Hrvatske u slobodno vrijeme, bilo u nekom centru ili klubu, ili pak kod kuće putem interneta, pohađa neki tečaj, seminar ili radionicu koji će im pribaviti znanja i vještine vezane za njihov hobi, sport ili slobodno vrijeme. U EU će se na to odlučiti 11,1 posto stanovništva.

kvaliteti života
Foto: Pixabay

Ni sigurno radno mjesto ne jamči kvalitetniji život

U Hrvatskoj ni sigurno radno mjesto nije jamstvo kvalitetnog života, ali svakako ima utjecaj na više aspekata života, a pridonosi i razini zadovoljstva. Posljednji podaci o stopi nezaposlenosti u EU za lipanj 2018. smještaju Hrvatsku iznad europskog prosjeka. U EU ona iznosi 6,9 posto, a u Hrvatskoj 9,2 posto.

I po prosječnom broju radnih sati u tjednu iznad smo prosjeka. Dok se u EU u prosjeku na tjedan radi 36,4 sata, stanovnici Hrvatske u prosjeku rade 38,8 sati na tjedan.

Po trajanju života smo malo ispod prosjeka EU-a

Voditi zdrav život zasigurno ne bi trebao biti samo trend nego jedna od ključnih potreba. Iako postoje mnoga istraživanja koja nastoje potvrditi ili odbaciti tu tezu, mnogi smatraju da je zdrav život povezan s njegovim trajanjem. Podaci Eurostata o očekivanom trajanju života pri rođenju smještaju Hrvatsku (78,2 godina) nešto ispod prosjeka EU-a (81 godinu).

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika dolazi 319,1 liječnik. Najveći omjer ima Austrija (509,7 liječnika na 100 tisuća stanovnika), a najmanji Poljska (232,8 liječnika na 100 tisuća stanovnika). Po broju stomatologa na 100 tisuća stanovnika, najbolji omjer ima Bugarska (105,1), a najmanji Poljska (33,2), dok se Hrvatska našla u gornjem dijelu ljestvice sa 79,5 stomatologa na 100 tisuća stanovnika.

Osjećamo se sigurnije nego većina ostalih Europljana

Još jedan element koji utječe na kvalitetu života jest osjećaj sigurnosti. Prema rezultatima istraživanja EU-SILC 2016, udio osoba koje su izjavile da se suočavaju s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini iznosio je 13 posto na razini EU-a.

Isti pokazatelj za Hrvatsku iznosio je tek tri posto, što je svrstava u sam vrh zemalja EU čije se stanovništvo najmanje suočava s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini.

Pročitajte i ovo:
Hrvati smještaj na moru plaćaju gotovinom, ostale troškove pokrivaju karticama