EU politika
Foto: Pixabay

Nova Zajednička poljoprivredna politika EU, čiji se okviri upravo dogovaraju u Bruxellesu, predviđa pet posto manje ukupnih potpora u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Za Hrvatsku Europska komisija predviđa 65,76 milijuna eura manje sredstava.

Europska komisija predložila je, naime, smanjenje sredstava za financiranje izravnih plaćanja za četiri posto, a mjera ruralnog razvoja za čak 15 posto.

Omotnica za izravna plaćanja trebala bi se smanjiti sa sadašnjih 382,6 milijuna eura na 367,7 milijuna, a sredstva za ruralni razvoj sa sadašnjih 332,16 milijuna na 281,3 milijuna eura, priopćili su iz HGK.

EK najavila progresivno smanjivanje potpora

Osim smanjivanja ukupne financijske omotnice, EK predlaže i progresivno smanjivanje potpora koje bi mogao dobiti pojedini proizvođač.

Za domaće poljoprivrednike to bi mogao biti ozbiljan udarac, ocijenili su Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je jučer organizirala raspravu o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

Cilj im je da pripreme pregovaračku platformu s institucijama Europske komisije i ishode smanjivanje poticaja tek od 2023. godine.

“Smatramo da EK treba uvažiti činjenicu da je Hrvatska razvrstana među ekonomski slabije razvijena područja i da bi smanjenje omotnice za izravna plaćanja i ruralni razvoj izravno utjecalo na smanjenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje”, izjavio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo.

EK je u lipnju ove godine predložila i tri uredbe kojima se na drugačiji način uređuju izravna plaćanja, mjere ruralnoga razvoja te mehanizmi uređenja tržišta i politika kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Pregovori o tim uredbama tek počinju, a trebali bi završiti najkasnije u 2020. godini.

“Da pojednostavim matematiku, onaj proizvođač koji danas dobiva milijun eura ili dva milijuna godišnje potpore prema reformi ZPP-a i modelu progresivnoga smanjenja potpora dobio bi manje od 100.000 eura”, objasnio je Kovačević posljedice nove europske poljoprivredne politike na domaće proizvođače.

“Ne podržavamo smanjenje ovoga financijskog okvira, odnosno proračuna u izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju”, rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Dodao je da Ministarstvo poljoprivrede ne odbacuje novi ZPP u cijelosti.

“Podržavamo prije svega prijedlog Komisije da se treba orijentirati prema mladim poljoprivrednicima, ali tako da se ukinu razna ograničenja predviđena u tom dijelu prijedloga”, pojasnio je Majdak.

EU politika
Luka Burilović, predsjednik HGK / Izvor: HGK

HGK istaknuo pet zahtijeva

HGK predlaže da Hrvatska traži nadopunu specifičnih ciljeva potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAGF) i Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EAFRD) u smislu naglašavanja važnosti sektora prerade kako bi on bio prihvatljiv za potporu u mjerama ruralnog razvoja.

Zahtijeva se i zadržavanje postojeće razine omotnice za mjere ruralnog razvoja za države članice koje su razvrstane u slabo razvijena područja i primjenu dosadašnjih maksimalnih stopa doprinosa iz EAFRD-a. EK predlaže, naime, da se maksimalne stope doprinosa smanje s 85 na 70 posto, što podrazumijeva da bi proizvođači ubuduće morali udvostručiti vlastito sufinanciranje projekata.

Komora traži i primjena dosadašnjeg modela umanjenja primitaka od izravnih plaćanja – minimalno pet postotno umanjenje za primitke iznad 150.000 eura. Prema ocjeni HGK, prijedlog EK je preradikalna za Hrvatsku i dodatno bi ugrozio dohodak srednjih i većih poljoprivrednih proizvođača.

Četvrti zahtjev HGK odnosi se na predložene obavezne sheme za klimu i okoliš u sklopu izravnih plaćanja. Predlaže se da se one ili ukinu ili pretvore u dobrovoljne sheme za primjenu, bez propisivanja njihovog obaveznog minimalnog učešća u strukturi ukupnih izravnih plaćanja.

I konačno, HGK traži niži obavezni minimalni udio sredstava EAFRD kod programiranja za financiranje mjera koje se tiču zaštite okoliša i ublažavanja negativnih klimatskih promjena, i to 15 posto umjesto 30, “jer za takve mjere kod nas jednostavno nema dovoljno interesa”.

Od odobrenih 2 mlrd eura raspisani natječaji tek za milijardu

Hrvatsku Vladu očekuju teški pregovori s EK budući da je smanjivanje potpora u poljoprivredi dio nove politike EU koja za financijsko razdoblje 2021.-2027. za sve sektore predviđa smanjivanje bespovratnih subvencija. Umjesto toga, EU je najavila jačanje drugih financijskih instrumenata, kao što su povoljniji krediti.

Na ruku Hrvatskoj ne ide ni to što je prilično neuspješna u iskorištavanju sredstava EU fondova za ruralni razvoj koje su joj odobrene u aktualnom financijskom razdoblju 2014-2020. godine.

Za ruralni razvoj Hrvatskoj je odobreno 2,03 milijarde eura, budžet se s nacionalnim sufinanciranjem popeo na 2,4 milijarde eura. Od početka 2014. do kraja lipnja 2017. raspisano su natječaji koji ne dosežu ni polovicu odobrenih sredstava.

Do polovice prošle godine na raspisanim natječajima vrijednost ukupnih potpora za ruralni razvoj dosegnula je 983,55 milijuna eura, objavila je Vlada u nedavnom izvješću o korištenju sredstava iz EU fondova.

Ugovoreno je tek 194,42 milijuna eura, odnosno manje od 10 posto dodijeljenih sredstava, navodi se u izvješću Vlade.

Pročitajte i ovo:
Poduzetnike čekaju velike promjene u korištenju EU fondova