uvjete
Foto: Pixabay

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta zatražilo je od Europske komisije odgodu primjene uredbe kojom se zabranjuje uporaba turbo plinskih bojlera, dok se ne nađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju.

U ministarstvu nisu precizirali na koliko su zatražili odgodu, niti kako misle riješiti problem zamjene plinskih bojlera koji će, izvjesno je, za građane predstavljati veliki financijski udarac. Kako proizlazi i odgovora ministarstva Novom listu, odgoda primjene Uredbe, ako do nje i dođe, samo je privremeno rješenje i pokušaj ublažavanja problema.

Uredba na snazi već pet godina

Europska komisija još je u kolovozu 2013. donijela uredbu kojom su propisani uvjeti za ekološki dizajn za stavljanje na tržište i uporabu novih grijača prostora i kombiniranih grijača nazivne toplinske snage do 400 kilovata (kW). Dvije godine kasnije, u rujnu 2015., zabranjeno je i stavljanje na tržište energetski neučinkovitih turbo-plinskih bojlera. Od tada se može prodavati samo nova generacija učinkovitijih kondenzacijskih bojlera.

Uredba EK ne propisuje obveznu ugradnju novih bojlera, niti propisuje obveznu zamjenu postojećih ugrađenih bojlera ili instalacija. Predviđa se postupna zamjena nakon što bojlerima istekne životni vijek i postanu neispravni za rad.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić naglasio je u petak u izjavi za Hinu kako je direktiva donesena dok Hrvatska još nije bila članica EU, te da je HSUP proteklih mjeseci s Ministarstvo gospodarstva radio na izradi komentara kojima su tražili da se u postojećim zgradama odgodi primjena te direktive.

Više od 70.000 građana mora ugraditi nove bojlere

Čak i ako žele ugraditi novu generaciju bojlera, stanari višestambenih zgrada u Hrvatskoj to ne mogu jednostavno učiniti. Postojeći dimovodni sustavi u zgradama projektirani su isključivo za turbo-bojlere pa na njih nije moguće priključiti niti atmosferski niti kondenzacijski bojler. Potrebna je sanacija i dimovodnog sustava te zamjena svih bojlera na istoj dimovodnoj vertikali.

Procjenjuje se da klasične plinske bojlere u Hrvatskoj koristi oko 50.000 kućanstava u Zagrebu, više od 20.000 u Osijeku i oko 1000 u Vukovaru na zgradama građenim od 2001. do 2015. godine. Prema izračunu struke, cijena sanacije dimnjaka za pripremu za kondenzacijski bojler, visine 12 metara za četiri stana, iznosila bi oko 14.000 kuna. Cijene novih kondenzacijskih bojlera kreće se od 9.000 kuna na više.

Procjenjuje se da bi ukupni troškovi zamjene bojlera i sanacije dimnjaka mogli bi dosegnuti dvije milijarde kuna.

Zasad jedino rješenje – kako se tko snađe

Pudić napominje da se do trenutka dok se ne pokvare postojeće turbo plinske bojlere može koristiti. Kaže da rješenje zasigurno nije prelazak na grijanje električnom energijom, ili kupovina turbo bojlera u BiH, gdje je njihova prodaja još dozvoljena.

Kao prijelazno rješenje savjetuje kupnju polovnih rezervnih dijelova i popravak postojećih bojlera. Problem je, međutim, u tome što je na tržištu sve manje rezervnih dijelova za turbo bojlere, pa je kupnja novih kondenzacijskih uređaja sve izvjesnija opcija. Ali, ako se i kupi novi kondenzacijski uređaj, on se ne može priključiti na postojeći dimnjak, i tako u krug.

Iako je prelazak na novu generaciju energetski učinkovitih plinskih bojlera u EU propisan još prije pet godina, resorna ministarstva još nisu uredila to područje, niti su razrađeni modeli eventualnih subvencija za ugradnju novih uređaja. Osim toga, na dnevni red dolazi i obveza ugradnje ‘pametnih mjerila plina’ koja će također zahtijevati velika ulaganja krajnjih potrošača. Hrvatska tek treba napraviti analizu isplati li nam se to uopće, kao što treba odlučiti hoće li i građane obvezati na ugradnju tih mjerila.

Pročitajte i ovo:
Nakon razdjelnika stižu ‘pametna mjerila plina’?