oprost dugova
Panel o nenaplaćenim potraživanjima i dugovima građana / Izvor: HUAN

Banke, štedionice, telekomi, komunalna poduzeća i ostali privatni vjerovnici uključit će se u otpis dugova blokiranih građana pod dva uvjeta. Prvi je da se razrade i transparentno utvrde socijalni kriteriji za otpis dugova.

Drugi je da im država ponudi bolje porezne poticaje budući da smanjivanje porezne osnovice za porez na dobit vjerovnicima ne predstavlja ama baš nikakvu olakšicu. Ako vjerovnici naime u svojim bilancama imaju nenaplativa potraživanja to je iskazani gubitak na kojeg se ionako ne plaća porez.

Takvo raspoloženje privatnih vjerovnika iskristaliziralo se na današnjem panelu kojeg su na temu nenaplaćenih potraživanja i dugova organizirali Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja (HUAN), Hrvatska udruga banaka (HUB) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Sudionici panela – direktor HUB-a Zdenko Adrović, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a Igor Škrgatić, predsjednik HUAN-a Matija Arapović te dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, složili su se da su predložene izmjene zakona o otpisu dugova fizičkih osoba te o stečaju potrošača ad hoc mjere koje će na kratki rok statistički smanjiti broj blokiranih građana, ali neće riješiti problem prezaduženosti.

U panelu je sudjelovao i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji je ponovio prijedloge mjera koje predlaže Vlada, o čemu je Prvi plan već pisao.

Arapović: Socijalno ugroženih dužnika je 10 posto

Matija Arapović (HUAN) založio se za odgodu donošenja zakona o oprostu dugova kako bi se on doradio, ali je ministar Bošnjaković otklonio tu mogućnost.

oprost dugova
Matija Arapović / Izvor: HUAN

Arapović je kazao kako agencije za naplatu potraživanja apsolutno podržavaju predložena rješenja za otpis dugova građanima koji su zbog prezaduženosti postali socijalni slučajevi.

“Ali takvih je oko 10 posto. Mi imamo dobre uvide u dužnike i bojimo se da će se oni koji su u dugove zapali jer su podlegli potrošačkom načinu života upasti u kategoriju socijalnih slučajeva”, rekao je Arapović. Dodao je da u našoj povijesti ima dovoljno primjera trošenja bez pokrića.

Zdenko Adrović (HUB) podsjetio je kako su banke najveći vjerovnici. Iznio je podatke prema kojima udjel potraživanja banaka opada od 2014. i sada je na 44 posto. Raste međutim broj dužnika i to s manjim iznosima, uglavnom prema telekom kompanijama.

oprost dugova
Zdenko Adrović (HUB) / Izvor: HUAN

“O vjerovnicama znamo puno a o dužnicima jako malo. Možemo pretpostaviti da je to vrlo heterogena skupina, što znači da ne možemo prema svim dužnicima ići s istim mjerama. Među dužnicima ima dosta onih koji uz restrukturiranje duga mogu početi svoje obveze uredno servisirati”, rekao je Adrović.

Maganić: Građani žele znati kome će se otpisati dugovi

Iznio je i podatke Eurostata prema kojima je stopa uzdržavanog radno aktivnog stanovništva (dobne skupine od 15 do 64 godine) u Hrvatskoj 29,3 posto, dok je stopa uzdržavanog cjelokupnog stanovništva premašila 51 posto.

“Prema prognozama, 2050. godine u Hrvatskoj će biti uzdržavano oko 73 posto svog stanovništva, što je neodrživo. Bez aktiviranja radno aktivnog stanovništva i uvođenja fleksibilnih modela zapošljavanja, problem blokiranih nikada nećemo riješiti”, upozorio je direktor HUB-a.

Aleksandra Maganić istaknula je kako je struktura dužnika jako važna ne samo za vjerovnike, nego za sve građane koji žele znati kome će se otpisati dugovi. Nije isto ako se radi o građanima koji su u teškoj socijalnoj situaciji zbog gubitka posla ili bolesti i slično, ili ako se dugovi otpisuju građanima koji su se neodgovorno ponašali i trošili preko svojih mogućnosti.

otpis dugova
Igor Škrgatić (HUP) / Izvor: HUAN

Igor Škrgatić upozorio je kako se na temelju podataka Fine ne može doći do kvalitetnih rješenja jer, kaže, Fina ne prikuplja podatke o dugovima ljudi koji su postigli nagodbu s vjerovnicima i obročno otplaćuju dugove.

“Dužnike treba segmentirati i prema različitim kategorijama ići s različitim mjerama. Socijalnim slučajevima svakako treba pomoći i kod njih dolaze u obzir otpisi. Ali, nitko nije percipirao građane s redovnim primanjima kojima je potreban reprogram kako bi izašli iz dugova. Ovim izmjenama zakona te se građane čak gura u nepovoljniji položaj”, rekao je Škrgatić.

Maganić je upozorila kako ne stoji teza da je problem blokiranih i prezaduženih građana u Hrvatskoj jedinstven. Kao primjer navela je Njemačku u kojoj je od 82 milijuna građana njih devet milijuna prezaduženo. U Hrvatskoj je, pak, od oko četiri milijuna stanovnika prezaduženo 325 tisuća, ili svaki deseti građanin.

Loši zakoni i još gora praksa

Hrvatska, međutim, ima loša zakonska rješenja i još goru praksu. Maganić se zalaže za stvarnu izmjenu zakona o stečaju potrošača, po uzoru na ‘srednja’ rješenja koja postoje u ostalim članicama EU, te mjerenja učinaka zakona kako bi se vidjelo koliko se stvarno rješava problem prezaduženosti.

Naglasila je kako je pravno neodrživo da savjetovalište Fine pokreće stečajeve potrošača jer stečajeve može pokretati ili dužnik ili vjerovnik, a ne savjetovalište.

oprost dugova
Aleksandra Maganić (Pravni fakultet) / Izvor: HUAN

“Građani Finu i ne percipiraju kao mjesto u kojem mogu dobiti savjet za izlazak iz spirale dugova. Rješenje prema kojem je predstečaj potrošača organiziran preko Fine ne može se naći u drugim zemljama EU”, upozorila je Maganić.

Upozorila je kako je i neodrživo da se podrazumijeva da građani pristaju na ubrzani stečaj ako se ne izjasne da su protiv (što je predloženo u nacrtu zakona) ili da se podrazumijeva da dužnik nema imovine samo zato što nije dao izjavu da ju ima.

Dodala je kako su postupci stečajeva građana predugi, traju i po godinu dana, a nema ni dovoljno stečajnih upravitelja za građane (u Hrvatskoj su samo dva!).

oprost dugova
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković / Izvor: HUAN

Ministarstvo pravosuđa predlaže da ubuduće ubrzane stečajeve provode odvjetnici, ali je upitno hoće li se među njima naći dovoljno zainteresiranih budući da će prema procjenama Ministarstva pravosuđa oko 80.000 do sto tisuća građana steći uvjete za ubrzani stečaj.

“Što ćete ako neće biti dovoljno stručnjaka za vođenje ubrzanih stečajeva. Budimo realni, u Hrvatskoj nema spoja pravnog i financijskog znanja. Imaju ga stečajni upravitelji poduzeća, ali je teško vjerovati da će oni htjeti raditi i stečajeve građana”, upitala je Maganić.

Pravna stručnjakinja upozorila je ministra Dražena Bošnjakovića kako je loše što se u ovom paketu mijenja i zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, a prije donošenja novog ovršnog zakona. Moglo bi, naime, doći do pravnih praznina i neusklađenosti.

Ministar Bošnjaković se s time složio i najavio da će se ovrhe nad novčanim sredstvima ugraditi u novi ovršni zakon.

Pročitajte i ovo:
Dug građana gotovo 3,5 puta veći od duga gospodarstva
Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU