Bošnjaković
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković / Izvor: HUAN

Prijedlog novog Ovršnog zakona, koji kreće u javnu raspravu, sasvim sigurno će izazvati žestoke polemike. Udruga Blokirani priopćila je, nakon što je Ministarstvo pravosuđa jučer predstavilo prijedlog, da ga neće podržati.

Blokirani zagovaraju tri mjere koje bi prema njihovom sudu trebalo ugraditi u novi Ovršni zakon kako bi se osiguralo smanjivanje siromaštva i beskućništva, pravo na pravično suđenje i pravo na instituciju zastare. Konkretni prijedlozi Udruge su sljedeći:

1. Zabrana provedbe ovrhe nad svim mjesečnim primanjima ovršenika, pravnih i fizičkih osoba, koji su manji od 80 posto mjesečnog iznosa proračunske osnovice. Ona trenutačno iznosi 2.660,8 kuna.

2. Povlačenje prijedloga Ministra pravosuđa da javni bilježnici postanu povjerenici suda te da se precizno definira što se sve može smatrati vjerodostojnom ispravom. Prema mišljenju Udruge to ne može biti račun ili izvadak iz poslovnih knjiga vjerovnika.

3. Najdulji apsolutni zastarni rok od šest godina, uz napuštanje razlikovanja između relativne i apsolutne zastare, kao i uvođenje službene obveze provedbe apsolutne zastare.

Uvođenje jedinstvene zastare Udruga Blokirani brani tumačenjem da zastaru poznaje i kazneno zakonodavstvo,dok razlikovanje relativne i apsolutne zastare ne poznaju druga zakonodavstva.

Sudovi preopterećeni, javni bilježnici postaju njihovi povjerenici

Jedno od najspornijih prijedloga odnosi ne status javnih bilježnika koji bi trebali postati povjerenici sudova.

Taj prijedlog ministar Bošnjaković brani preopterećenošću sudova (u Hrvatskoj se godišnje provodi oko 700 tisuća ovrha) i tvrdi da će sudovi tako postati stvarno nadležna tijela koja će kontrolirati ovršne postupke. Jedna od posljedica tog rješenja jest da će se ovrhe moći provoditi i u članicama EU sukladno europskom ovršnom nalogu. Europski sud za ljudska prava ne priznaje, naime, javnobilježničke ovrhe.

“Svim sudionicima u tom procesu redefinirali smo uloge, važni su nam i dalje javni bilježnici jer ne možemo sudove zatrpati s velikim brojem ovrha. Zato će javni bilježnici po ovom novom zakonu biti povjerenici suda. Oni bi obradili predmet, a sud bi donosio konačnu odluku”, ponovio je i jučer ministar Bošnjaković na okruglom stolu o prijedlogu Ovršnog zakona.

Ovršni postupci jeftiniji, ali se ne zna koliko

Kao iznimno važnu, naglasio je odluku da se cijeli ovršni proces digitalizira što će ubrzati i pojeftiniti ovršne postupke za što su, istaknuo je, zainteresirani vjerovnici, ali i dužnici.

“Mi i dalje gledamo gdje na neki način poboljšati situaciju da ovrha ne bude tako preoštra, nego da se držimo određenih standarda pa smo uvažili cijeli niz zahtjeva sindikata, a i cijeli niz prihoda izuzeli smo od ovrhe. Primjerice tu su dnevnice i razne naknade uključivši i onu za odvojeni život. To će sve biti prihodi koji više neće moći ići u ovrhu”, rekao je Bošnjaković.

Prema prijedlogu novog ovršnog zakona troškovi javnobilježničkih ovrha limitirat će se na 200, odnosno 300 kuna (za dugove veće od 5.000 kuna). Odvjetnički troškovi puno su viši od onih koje naplaćuju Fina i javni bilježnici, ali prijedlogom novog zakona nije predviđeno njihovo limitiranje, kao u slučaju javnobilježničkih tarifa.

Ministar Bošnjaković jučer je, međutim, podsjetio da odvjetničke prihode definira Odvjetnička komora uz suglasnost Ministarstva pravosuđa.

Na pitanje koliko će postupak ovrhe i odvjetnički troškovi biti jeftiniji, Bošnjaković je rekao da sada ne može iznositi kalkulacije i dodao da se novim prijedlogom miču neke stavke, ali da ušteda ovisi od predmeta do predmeta.

Odvjetnici traže drugačiji redoslijed u prisilnoj naplati

“Na koncu konca, ne postoji ovrha koja nema trošak”, zaključio je Bošnjaković. Napomenuo je kako će u budućnosti sastav prijedloga za ovrhu biti digitaliziran te će se popunjavati obrazac koji će biti propisan od Ministarstva pravosuđa. Prijedlog za ovrhu sada popunjavaju odvjetnici, što podliježe odvjetničkim tarifama i poskupljuje postupak.

Inače, Hrvatska odvjetnička komora podržala je prijedlog Ovršnog zakona, ali je najavila kako će inzistirati da se promijeni redoslijed u prisilnoj naplati, odnosno da se prvo namiruje glavnica, a potom kamate. Prema njihovoj ocjeni, to bi omogućilo da se stane na kraj dugotrajnim blokadama dužnika.

Prema najavama ministra Bošnjakovića, novi Ovršni zakon mogao bi biti prihvaćen početkom iduće godine.

Pročitajte i ovo:
Broj ovrha eksplozivno raste, ni novi Ovršni zakon neće bitno smanjiti troškove