bolovanje
Petar Lovrić / Foto: Lider

Hrvatski radnici su iz godine u godinu sve bolesniji, a na bolovanjima provode sve više radnih dana, otkrivaju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Stopa bolovanja lani je bila 3,46 posto viša nego u 2017., a broj dana privremene nesposobnosti za rad povećan je čak za 8,6 posto.

Lani su hrvatski radnici na bolovanju proveli ukupno nevjerojatnih 16,9 milijuna radnih dana, 2,5 milijuna radnih dana više nego prije dvije godine. Najčešći uzrok odlaska na bolovanje su bolovi u leđima, ramenima i zglobovima, slijede prijelomi i ozljede na radu, a na trećem su mjestu opekline i trovanja.

Na bolovanju svakog dana više od 54 tisuće radnika

Prema podacima HZZO-a, u 2018. je zbog privremene nesposobnosti za rad na bolovanju bilo svakog dana u prosjeku više od 54 tisuće radnika, od čega na teret poslodavaca 26.725 zaposlenika, a na teret HZZO-a 27.403.

Službeni podaci o trošku kojeg imaju poslodavci zbog bolovanja radnika ne postoje. No, prema procjeni koju je nedavno objavio Institut za upravljanje apsentizmom, poslodavci su na ime izravnih naknada za bolovanje lani isplatili najmanje 2,5 milijarde kuna, te su još toliko imali neizravnih troškova vezanih uz bolovanja. Projekcije tog Instituta pokazuju kako je broj dana na račun poslodavaca u zadnje dvije godine narastao za 40 posto, dok na račun HZZO-a porast iznosi svega 0,8 posto.

Lovrić: Poslodavci dvostruko opterećeni

“Poslodavci su dvostruko opterećeni plaćanjem doprinosa za zdravstveno i bolovanja do 42 dana koje se u toku godine može ponavljati više puta. Do sada niti jedna studija parafiskalnih nameta nije namjerno htjela iskazati teret bolovanja na teret poslodavca kao parafiskalni namet”, kaže Petar Lovrić, predsjednik Udruge nezavisnih poduzetnika poslodavaca (UNP) koji je pokrenuo inicijativu za rasterećenjem poduzetnika koja se odnosi na plaćanje troškova bolovanja koje poslodavci imaju za radnike.

Lovrić smatra da su se, nakon što je početkom 2019. povećan doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5 posto, stekli preduvjeti da se poslodavci rasterete tereta bolovanja. Zdravlje radnika se može zaštiti prevencijom, ističe Lovrić koji je u ime UNP-a ministarstvima rada i financija u tom smislu uputio dva konkretna prijedloga.

Olakšice za poslodavce koji plaćaju sistematski pregled radnika

“Predlažemo da se poslodavce koji jednom godišnje plaćaju i upućuju radnika na obvezni sistematski pregled, rastereti troška bolovanja, a da se ostale poslodavce, koji ne upućuju i plaćaju radnicima sistematski pregled, rastereti tako da maksimalno bolovanje na teret poslodavca može iznositi najviše u trajanju do tri tjedna godišnje”, rekao nam je Lovrić koji smatra da bi se tako poboljšao fond zdravstva jer bi ovo rasterećenje potaklo mnoge poslodavce da uvedu sistematske preglede za svoje radnike.

“Tako bi se prevencijski otkrilo mnogo bolesti koje su inače u svojem kasnijem stadiju veliko novčano opterećenje bolesnicima i zdravstvenom sustavu”, kaže Lovrić i dodaje da bi plaćanje sistematskih pregleda radnika poslodavcima ipak trebalo ostaviti kao izbor, a ne da postane obveza.

Jedini slučaj u kojem bi poslodavci trebali plaćati bolovanje radnika prema sadašnjem rješenju jest bolest koja je posljedica ozljede na radu, smatra Lovrić.

Kako je sada uređeno bolovanje

Prava i obveze radnika u slučaju privremene nesposobnosti za rad uređeni su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o radu. Za prva 42 dana odsutnosti s radnog mjesta naknadu za bolovanje isplaćuje poslodavac, a od 43. dana troškove pokriva HZZO. Tijekom bolovanja radnik ima pravo na naknadu plaće, a visina naknade ovisi o uzroku nesposobnosti za rad. U većini slučajeva isplaćuje se umanjena plaća u iznosu minimalno 70 posto osnovice, koja se utvrđuje na temelju prosječne neto plaće u razdoblju od šest mjeseci prije bolovanja.

Iznimno, naknada za bolovanje u visini pune plaće isplaćuje se ako je bolest posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, u slučaju njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, zbog transplantacije živog tkiva i organa, ozljede zadobivene na radu ili profesionalne bolesti, medicinske izolacije te komplikacija tijekom trudnoće.

Pročitajte i ovo:
Zdravstvo tone u dugovima, je li skuplje osiguranje jedino rješenje