Petar Vlaić
Foto: Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste plavi mirovinski fondovi; licencirana fotografija

Mirovinski fondovi u 2018. ušli su s 92 milijarde kuna neto imovine, samo lani podebljali su je za gotovo osam milijardi, pa ipak ostvareni prinosi bili su manji nego ranijih godine. S Petrom Vlaićem, čelnim čovjekom Erste plavih mirovinskih fondova, razgovarali smo o tome zašto je to tako, kako su Erste Plavi fondovi, po imovini najmanji, ostvarili više prinose nego njihovi konkurenti te što bi trebalo napraviti da buduće mirovine budu što veće.

Erste Plavi fondovi u 2017. ostvarili su u dvije kategorije, B i C, uvjerljivo najviše prinose, dok vam je u kategoriji A odmakao Raiffeisen OMF. Slično je bilo i 2016., s time da je razlika lani bila očitija budući da su neki fondovi imali veći pad prinosa. Kako to komentirate?

– Cilj uvođenja A, B i C kategorija obveznih fondova je prilagoditi portfelje prema horizontu ulaganja s obzirom na dobnu strukturu članova. Odabir obveznog mirovinskog fonda nije samo pitanje godina, već i pitanje primjerenosti ulaganja fonda svakog pojedinačnog člana, odnosno individualnog apetita prema riziku.

Jako smo zadovoljni prinosima naših obveznih i dobrovoljnih fondova. Erste Plavi Expert imao je najviši prinos u kategoriji dobrovoljnih fondova, 4,31%, dok je Protect rastao za 3,51%.

Portfelji obveznih mirovinskih fondova u potpunosti su prilagođeni ograničenjima ulaganja propisanim Zakonom i važećim pravilnicima te odražavaju trenutnu strategiju Društva koja se, unutar propisanih limita, prilagođava tržišnim kretanjima. Primjerice strategija fonda A kategorije kroz umjereno izlaganje riziku i više potencijalne prinose u dugom roku može značajno utjecati na visinu kapitaliziranog iznosa na računu člana fonda.

Jako smo zadovoljni prinosima fondova koji su rezultat kvalitetnog upravljanja naših stručnih kadrova. Osim obveznih i naši dobrovoljni fondovi zabilježili su zavidne prinose. Erste Plavi Expert zabilježio je prinos od 4,31 posto što je najviši prinos u kategoriji dobrovoljnih fondova, dok je Protect rastao za 3,51 posto.

Erste Plavi A u 2017. zabilježio je prinos 4,38 posto. Dva naša fonda, Erste Plavi OMF kategorije B (5,16 posto) i Erste Plavi OMF kategorije C (7,46 posto) prvi su prema prinosu u svojim kategorijama u 2017. godini. Naši fondovi izvrsni su i prema prinosu od početka rada, pa je tako Erste Plavi OMF kategorije B prvi od osnivanja u svojoj kategoriji sa 6,15 posto, a Erste Plavi OMF kategorije A i Erste Plavi OMF kategorije C su drugi u svojim kategorijama.

Lani je Erste Plavi najveći pad prinosa u odnosu na 2016. imao u fondu kategorije A koji u većoj mjeri ulaže u dionice (prinos u 2016. je bio 13,83 posto, u 2017. godini 4,38 posto). Na kojim dionicama ste izgubili? Jeste li promijenili portfelj i što osiguranici fonda A mogu očekivati u ovoj godini?

– Uvođenje potkategorija fondova je neupitno unapređenje u odnosu na raniji sustav jer daje priliku mlađim generacijama da prihvaćanjem umjerenog rizika kroz dinamičnu strategiju fonda A kategorije ostvare viši potencijalni rast vrijednosti udjela na dulji rok.

Lani smo prodali sve dionice Leda i Jamnice i ostvarili dobit, a sada su nam najveća pojedinačna ulaganja u dionice Podravke, Končara, Adrisa, Sunca i Petrola.

Kriza, odnosno korekcija na domaćem tržištu dionica u 2017., osjetila se na većini sektora što se dodatno odrazilo i na razinu prinosa imovine investirane na hrvatsko tržište dionica.

Relativno visok udjel ulaganja imate i u inozemnim dionicama, pogotovu u fondu A. Koje dionice stranih kompanija držite u portfelju, s kakvim rezultatima?

– Izloženost inozemnim tržištima postižemo kroz ETF-ove, dok odabir većine ulaganja u pojedinačne dionice provodimo primjenom vlastitog kvantitativnog modela. Najveća pojedinačna ulaganja su nam ipak u dionice domaćih tvrtki, Podravke, Končara, Adrisa, Sunce te slovenski Petrol.

Proteklih više od mjesec dana obilježila su hirovitost svjetskih burzi, izbrisane su milijarde dolara vrijednosti dionica, Zagrebačka burza također bilježi gubitke, ali iz drugih razloga, prije svega zbog krize oko Agrokora. Što u tom kontekstu očekujete od 2018.?

– Erste Plavi mirovinski fondovi u Hrvatskoj nisu izloženi niti dionicama niti obveznicama tvrtke Agrokor d.d., uključujući i kompanije u sastavu koncerna Agrokor Hrvatska. Tijekom prošle godine prodali smo sve dionice Leda d.d. i Jamnice d.d. i ostvarili dobit.

Niske stope nezaposlenosti i gotovo devet godina rasta dovode do značajnog rasta rizika pojave inflacije što bi moglo utjecati i na veći porast kamatnih stopa, no relativno niske razine cijena energenata taj rizik umanjuju. I dalje postoje prilike na hrvatskom tržištu, ali izlagat ćemo se i inozemnim tržištima.

U posljednjih nekoliko godina više diverzificiramo imovinu na strana tržišta, ali dok imamo kvalitetnijih opcija za ulaganje u Hrvatskoj veći dio ulaganja bit će u domaća izdanja.

U ovom trenutku fondovi ulažu većinu svoje imovine u hrvatski dug i samo 10 posto u strane investicijske instrumente, što je mnogim kritičarima dokaz da sustav nije dobro postavljen i da budućim umirovljenicima neće osigurati primjerene mirovine. Zašto fondovi vode takvu investicijsku politiku? Hoće li se ona nastaviti i u 2018.?

– Buduća struktura portfelja fondova pod upravljanjem ovisit će o stanju na tržištu i ocjeni rizičnosti i povrata za pojedine klase imovine. Regulativa je stroga, što je u skladu s EU standardima, ali daje nam dovoljno fleksibilnosti da strukturiramo portfelj na način na koji želimo. Primjerice, izloženost obveznicama kreće se u rasponima od 45 posto u fondu A kategorije do 90 posto u fondu C kategorije. U posljednjih nekoliko godina više diverzificiramo imovinu na strana tržišta, ali dok imamo kvalitetnijih opcija za ulaganje u Hrvatskoj veći dio ulaganja bit će u domaća izdanja.

Hrvatske obveznice su imale značajno više prinose od većine europskih obveznica, tek je poboljšanje makroekonomskih pokazatelja dovelo do značajnog smanjenja spreada u odnosu na referentne inozemne obveznice. Zbog toga su obveznički dijelovi portfelja imali solidne prinose. Potencijal smanjenja spreada je sada bitno manji, a vijesti o povratku u investicijski rejting imat će utjecaj na kretanje spreada (eventualno daljnje sužavanje).

Primjetno je da su mirovinski fondovi u zadnje vrijeme počeli ulagati u turizam, pa je vaš fond investirao u Jadran iz Crikvenice. Vidite li još prilika u tom sektoru? Kakva su vam očekivanja vezana uz ta ulaganja budući da je turizam sektor u kojem se ulaganja sporo vraćaju?

– Smatramo da je turizam kao propulzivna gospodarska grana pogodan za ulaganje imovine mirovinskih fondova s obzirom na očekivani prinos, pa je određeni udio u hrvatskim turističkim tvrtkama dio naše investicijske strategije.

Kompanije u koje ulažemo moraju imati održive i razumne poslovne planove i transparentnost u poslovanju. Imamo nekoliko izuzetno pozitivnih primjera gdje su kompanije značajno unaprijedile poslovanje nakon ulaska mirovinskih fondova u vlasničku strukturu. Trenutno najveći utjecaj mirovinski fondovi s drugim institucionalnim investitorima imaju u Končaru i Podravci.

Trenutno najveći utjecaj mirovinski fondovi s drugim institucionalnim investitorima imaju u Končaru i Podravci i te su kompanije značajno unaprijedile poslovanje nakon našeg ulaska u vlasničku strukturu.

Gdje još vidite prilike na domaćem tržištu? Na kojim ulaganjima će biti fokus u 2018.?

– Mirovinski fondovi prije svega imaju odgovornost prema svojim članovima u vidu ostvarenja što boljih prinosa, a pritom su i važni sudionici domaćeg tržišta kapitala. Kao što smo ranije napomenuli nova i prije svega kvalitetna primarna izdanja domaćih dionica i obveznica poželjna su sastavnica portfelja mirovinskih fondova. Nadamo se novim projektima koji dugoročno nose atraktivan prinos, koji bi se trebao pozitivno reflektirati na imovinu naših članova.

Vlada za ovu godinu (opet) najavljuje reformu mirovinskog sustava, ali još uvijek nema informacija u kojem će smjeru ona ići, niti koje se mjere predviđaju. Kakve su Vaše informacije, što možemo očekivati?

– Vjerujemo da će mjere ići u najboljem interesu građana s ciljem smanjenja rizika siromaštva koje nameću između ostalog i demografski izazovi I. stupu.

Nadalje, htio bih istaknuti kako su hrvatski OMF-ovi po zaradama za članove vrlo kompetitivni kada se uspoređujemo s mirovinskim fondovima u razvijenim zemljama, a pogotovo ako se uspoređujemo s mirovinskim fondovima u tranzicijskim zemljama. Ulaganjem značajnog dijela portfelja u državne obveznice, prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, postiže se stabilnost, a uz njih mirovinski fondovi ulažu i u značajne hrvatske kompanije pružajući im tako sigurnog partnera i kapital za njihov rast i razvoj.

Promjene u mirovinskom sustavu najavljuje gotovo svaka vlada koja preuzme mandat, ali njih ili nema ili ih, ako do njih i dođe, javnost doživljava kao kozmetičke. Koje su najveće slabosti postojećeg sustava, na što bi se trebalo koncentrirati u najavljenoj reformi?

– Zbog nižeg izdvajanja za II. stup, negativne implikacije koje na I. stup imaju opadajući natalitet i demografski trendovi vode većoj ovisnosti mirovina o ekonomskoj situaciji u zemlji i nepovoljnim demografskim trendovima, umjesto o rezultatima ulaganja mirovinskih fondova.

Izračuni pokazuju da bi novozaposleni mogli imati mirovinu u omjeru do 60 posto od plaće, pod uvjetom da se povećaju izdvajanja za drugi stup.

Financiranje mirovina budućih umirovljenika ovisi o mogućnostima prvog, drugog i trećeg stupa. Visok deficit prvog stupa postupno bi trebao biti manji, zbog rasta imovine i kasnije prihoda iz drugog stupa, no demografski rizik je vrlo visok. Uz povećanje izdvajanja iz bruto plaće za drugi stup situacija bi trebala biti znatno povoljnija pa bi tako i mirovine, zbog povećanja očekivanog iznosa štednje u II. stupu, trebale biti potencijalno veće. Izračuni pokazuju da bi trenutni novozaposleni u nekim scenarijima mogli imati mirovinu u omjeru do 60 posto od plaće.

Više od 40 posto izdataka za mirovine, oko 36 milijarde kuna na godinu, trenutno se financira iz poreznih prihoda budući da doprinosi iz sustava međugeneracijske solidarnosti ne pokrivaju potrebe. Kako riješiti taj problem? Izdvajanjem nekih kategorija umirovljenika, kao što su branitelji ili saborski dužnosnici iz mirovinskog sustava i njihovo formalno prebacivanje na teret državnog proračuna, povećanjem visine stope doprinosa za II. stup, ili nekim drugim rješenjima?

– Pitanje koje se izravno nameće je kako povećati izdvajanje za obvezne mirovinske fondove kako bi se povećala odgovornost prema budućim umirovljenicima. Vremenska dimenzija i briga o mirovinama budućih generacija nameće preraspodjelu izdvajanja iz plaće u korist obveznih mirovinskih fondova kao dugoročno rješenje za veću socijalnu sigurnost trenutno radno aktivnog stanovništva.

Jačanje individualne štednje u trećem stupu mirovinskog sustava dodatna je mjera koja može olakšati financiranje mirovina velikog broja budućih umirovljenika.

Pročitajte i ovo:
Istražili smo u kojem se fondu isplati štedjeti za mirovinu