kamata
Foto: Fotolia

Hrvatska je jedina nova država članica Europske unije u kojoj su plaće niže nego 2010. godine, objavio je danas Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozivajući se na najnoviji izvještaj Europskog sindikalnog instituta (ETUI).

Iako su u Hrvatskoj, prema podacima OECD-a u navedenom razdoblju plaće po jedinici sata rada rasle 6,4 posto, ETUI je izračunao da je realna vrijednost plaća, kada se uzmu u obzir troškovi života, u Hrvatskoj pala za 7,9 posto od 2010. godine. ETUI izračun temelji na podacima makroekonomske baze Europske komisije (AMECO).

U Hrvatskoj su plaće u razdoblju 2016. – 2017. porasle za 1,2 posto, što je bilo nedovoljno kako bi se nadomjestio pad tijekom krize, te daleko ispod rasta u godinama prije krize, kada su plaće između 2000. i 2009. g. porasle za 15,8 posto.

Gore samo Grčka, Cipar i Portugal

Gore od Hrvatske samo su Grčka, Cipar i Portugal, dok nove države članice Europske unije bilježe dvoznamenkasti rast plaća. U Češkoj su plaće rasle Češka 11 posto, Poljskoj 15,3 posto, Rumunjskoj 30 posto i Bugarskoj čak 54,5 posto.

Kretanje realnih plaća (%)

Osim u navedenim zemaljama, radnici su u 2017. zarađivali manje nego 2010. još u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Belgiji i Finskoj, navodi se u priopćenju SSSH-a.

Sindikalisti ističu kako je Hrvatska po nizu pokazatelja pala na europsko dno: uvjerljivo vodi po udjelu prekarnog rada, od svih država članica EU upravo je Hrvatska doživjela najveće pogoršanje razine ravnoteže radnog i privatnog života, a i po trendovima u rastu plaća pri samom je dnu.

SSSH traži veću minimalnu plaću

“Koliko još ovakvih izvještaja moramo vidjeti da bi Vlada i poslodavci konačno shvatili da jedino veće plaće i bolja radna mjesta mogu zaustaviti katastrofalne razmjere iseljavanja iz Hrvatske? Čak 80 posto ljudi napušta Hrvatsku upravo zbog niskih plaća, dok 30 posto njih odlazi zbog nekvalitetnih poslova. Ne možemo govoriti o ekonomskom oporavku kada radnici i dalje žive lošije nego prije krize”, komentirao je najnovije podatke o kretnju plaća Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Novosel kaže kako je odgovornost Vlade učiniti sve kako bi se trend zaustavio i preokrenuo, prvenstveno značajnijim povećanjem i redefiniranjem minimalne plaće, te poticanjem i jačanjem kolektivnog pregovaranja na granskoj razini.

“Pozivam Vladu i poslodavce na odgovorno postupanje, među ostalim i pristupanjem Savezu za konvergenciju plaća za smanjivanje razlike u plaćama između istoka i zapada EU te kolektivnim pregovaranjem u dobroj vjeri”, izjavio je Novosel.