sezonaca
Foto: Pixabay

Hrvatski zavod za zapošljavanje prvi put je istražio uvjete rada sezonaca na Jadranu, što je bacilo više svjetla na razloge zbog kojih poslodavci ne mogu naći dovoljno domaćih radnika u turizmu, usprkos njihovim tvrdnjama da nude dobre uvjete i plaće.

HZZ je proveo anketu među radnicima koji su se nakon sezonskog zapošljavanja prijavili u evidenciju nezaposlenih 2018., a ispunila su je potpuno ili dijelom 7263 sezonca, tako da prvi put imamo cjelovitije podatke koliko su sezonci plaćeni, u kakvim uvjetima rade i koliko sati dnevno, koje su dobi i obrazovanja i namjeravaju li opet raditi na Jadranu, objavio je Večernji list.

Plaće sezonaca još niske

Među anketirana 7263 radnika koji su lani radili u našim najvećim turističkim odredištima, samo njih 1452 (24,9 posto) imalo je plaću veću od 5200 kuna.

Plaću jednaku ili nižu od 3800 kuna imalo 1507 radnika (25 posto), dok je plaću od 3801 do 4500 kuna imalo 1607 radnika (27,6 posto). Plaću od 4501 do 5200 kuna primala su 1262 radnika (21,7 posto).

“To što je samo 20-ak posto sezonaca imalo neto plaću veću od 5200 kuna dijelom je, posljedica zastupljenosti u sezoni onih zanimanja koja se ubrajaju u niže plaćene poslove”, pojasnio je autor istraživanja Marko Lucić s Odjela za analize i istraživanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Među sezoncima najviše je, naime, onih s trogodišnjom strukovnom školom (38,8 posto), dok trećina ima četverogodišnju strukovnu školu.

No, što je veća razina obrazovanja radnika, manji je udio onih koji opet namjeravaju raditi u sezoni, pa je takvih samo 47,8 posto s fakultetom, navodi Lucić, nasuprot njih 66 posto s četverogodišnjom strukovnom školom i čak 81 posto s osnovnom školom ili bez škole. No, potonjih je ukupno među sezoncima bilo samo 14,4 posto.

Gotovo trećina sezonaca nema niti jedan slobodan dan

Problematično je što gotovo 2000 sezonaca ili njih gotovo trećina nije imala ni jedan slobodan dan u tjednu, što pokazuje da poslodavci, žele li zadržati radnike, još nisu svjesni posljedica takve politike.

“Oko 28 posto sezonaca nije imalo slobodan dan u tjednu i oni su bili manje zadovoljni poslom i rjeđe namjeravaju nastaviti rad u sezoni kod istog poslodavca u odnosu na one koji su imali minimalno jedan slobodan dan u tjednu.

Izostanak slobodnih dana u tjednu češće je koincidirao i s kašnjenjem plaće, neplaćanjem prekovremenih. Ti nalazi ukazuju na manju skupinu poslodavaca u sezoni koje se može nazvati izrabljivačima”, ističe Lucić.

Osim toga, 2110 sezonaca radilo je više od 8 sati dnevno a manje od 10 sati, a njih 775 radilo je između 10 i 12 sati dnevno, dok je 12 i više sati radio 371 sezonac.

Sedamnaest posto sezonaca od njih 45 posto koliko ih je radilo prekovremeno za taj rad nije plaćeno!

Redovitu plaću primalo je 95,8 posto sezonaca, a 4,2 posto je onih kojima je plaća kasnila. Većina radnika, njih više od 4000, nije radila prekovremeno ili nisu odgovorili na to pitanje. Gotovo 2000 sezonaca uredno je plaćeno za prekovremeni rad, no problem je što su mnogi bili izloženi lošim radnim uvjetima.

Gotovo 80 posto sezonaca ipak zadovoljno poslom

Lucić napominje kako neplaćeni prekovremeni sati, kašnjenje plaće i ekstremno dugo radno vrijeme od 12 sati dnevno imaju najveći negativan utjecaj na to što radnici ne namjeravaju ponovo sezonski raditi i što žele promijeniti poslodavca namjeravaju li ponovo raditi.

Također, na radnike koji ne žele ponovno raditi u sezoni negativno su utjecale najniže plaće, veća udaljenost od mjesta smještaja do posla, a sezonci iz kontinentalnih županija iskazali su za 10 posto manju namjeru rada u sezoni od onih iz priobalnih županija. Iz Osijeka je tako na moru radilo 849 sezonaca, a samo je njih 62,2 posto navelo da bi radili i iduće sezone.

Ipak, većina anketiranih sezonaca, njih 79 posto, zadovoljna je poslom kod poslodavca, a većina njih (70 posto) želi raditi i sljedeće sezone, pokazalo je istraživanje HZZ-a, piše Večernji.

Pročitajte i ovo:
Hotelijeri sezoncima najavljuju i do 20 posto veće plaće