eu fondova
Foto: Pixabay

Robni izvoz Hrvatske nakon pet godina članstva u EU porastao je tek 13,7 posto i po tome smo najlošiji među člancima srednje i istoče Europe (EU 10). Prosjek udjela robnog izvoza u BDP-u zemalja EU 10 je 57 posto. Hrvatske samo 24 posto.

“Osobna potrošnja je glavni generator našeg rasta, a taj gospodarski model je izuzetno podložan vanjskim rizicima i treba ga promijeniti”, prokomentirao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke na jučerašnjem panelu o izvozu kojeg su u okviru konferencije o financijskim institucijama organizirali HGK i zagrebački Ekonomski fakultet.

Izvozimo jednostavne proizvode manje dodane vrijednosti

Sudeći po anketi koju je među poduzetnicima proveo HGK i sljedeće godine ništa se, međutim, neće promijeniti u konkurentnosti hrvatskih poduzeća i njihovoj sposobnosti da na vanjska tržišta plasiraju više roba. Manje od 42 posto ispitanih poduzeća planira, naime, rast prihoda od izvoza u 2019. godini. Najveći dio, gotovo 53 posto, procjenjuje da će im prihodi od izvoza ostati na razini ovogodišnjih, a oko šest posto smatra da će biti i manji.

“Izvozimo sve jednostavnije proizvode, a sve manje složene koji nose veću dodanu vrijednost. U svijetu nas sve više prepoznaju kao proizvođače komponenti, što znači da nas mogu lako zamijeniti s konkurentnijim proizvođačima”, upozorio je Darinko Bago, predsjednik UO Hrvatskih izvoznika i predsjednik Uprave Končara.

Istaknuo je problem kreditiranja izvoznika i zaduživanje u stranoj valuti. Kaže da su uvjeti kreditiranja u domaćim i stranim bankama “kao nebo i zemlja”.

“Iako je naš bankovni sustav vrlo stabilan, naše nam banke daju kamate koje su više od dobiti poduzeća, dok strane banke uz garancije nude kredite uz stopu od 1,5 posto, što je ispod dobiti poduzeća”, upozorio je Bago.

Banke preferiraju izvoznike

Ivan Jandrić, član Uprave Addiko Bank, tvrdi međutim da su za dobre klijente kamatne stope na razini onih koje daju banke u razvijenijim zemljama EU. Banke su ove godine povećale i kreditiranje poduzeća, a poduzećima ide na ruku i sve veća konkurencija među bankama.

Jandrić je otkrio kako su sve banke jako fokusirane na mala i srednja poduzeća te da im nude “najbolje trenutačno moguće uvjete” te da sve preferiraju izvozno orijentirana poduzeća. Podsjetio je, međutim, da poduzeća i dalje imaju velikih problema s poslovnim planiranjem i projiciranjem održivosti poslovanja za razdoblje od tri do četiri godine.

Staro pitanje o tečajnoj politici – je li ona krivac za slabi robni izvoz – zamjenica guvernera Sandra Švaljek otklonila je konstatacijom da tečaj nije panaceja koja može utjecati na konkurentnost. Sve naše slabosti vidljive se i u najnovijem izvješću o konkurentnosti, napomenula je.

>> Hrvatska pala za dva mjesta na globalnoj ljestvici konkurentnosti

Švaljek: Devalvacija nije lijek za nisku konkurentnost

“Mnogi misle kako bi devalvacija mogla biti lijek za našu nisku konkurentnost. Ali, devalvacija bi imala niz nepovoljnih posljedica, a rezultati bi bili upitni”, tvrdi Švaljek i upozorava kako je više od tri četvrtine duga poduzeća u stranoj valuti, pa bi deprecijacija poveća teret otplate. Podsjetila je i na iskustva drugih zemalja, pri svega Rumunjske i Bugarske, koje su čak provele aprecijaciju svoje valute, a ipak su povećale konkurentnost.

Inače, samo oko 15 posto domaćih tvrtki izvozi, ali ona zapošljavaju pola svih zaposlenih u Hrvatskoj. Prema ocjeni Bage, najveći rizik za izvoznike predstavlja aktualni ekonomski rast i uvođenje carinskih barijera, ali i ubrzana digitalizacija koju prolaze kompanije širom svijeta. Upitno je, zaključio je, koliko domaće tvrtke mogu pratiti taj trend, tim više što mnoge nisu ni svjesne što ona podrazumijeva te da na globalnom tržištu sve manje prolaze proizvodi bez dodane vrijednosti koju stvara digitalna tehnologija.